Ovo je pokazalo istraživanje univerzitetskog profesora Saše Čekrlije “Obrazovanje kroz ekran i uloga roditelja“.
Ministarstvo prosvete i kulture RS u saradnji s Republičkim pedagoškim zavodom i Javnim televizijskim servisom RS (RTRS) od 17. marta emituje instruktivnu nastavu za učenike osnovnih škola. Uzrok je epidemija novog korona virusa zbog čega su zatvorene škole.
Profesor Čekrlija je ovo istraživanje sproveo od 17. do 22. aprila na uzorku od 324 roditelja. Anketa je provedena putem onlajn upitnika o iskustvima roditelja u vezi s praćenjem instruktivne nastave u RS posredstvom RTRS.
Između ostalih, bilo je pitanje „Kako ocjenjujete model izvođenja nastave na daljinu od jedan do pet?“ Najviše roditelja instruktivnu nastavu na daljinu ocijenilo je sa ocjenom tri, njih 39 odsto, zatim slijede ocjene četiri i pet. Ocjenom jedan i dva instruktivnu nastavu na daljinu ocijenilo je 24 odsto roditelja.
Najviše roditelja, odnosno njih 63 odsto smatra da je za završetak svih školskih obaveza potrebno između dva i tri sata.
Srđan Dušanić, dekan Filozofskog fakulteta Banjaluka, na kojem ima učiteljski studij, za Srpskainfo ocjenjuje da su sva istraživanja o efektima nastave putem medija i savremenih tehnologija svakako korisna, jer se radi o novini u našem obrazovanju, a istraživanja su ta koja mogu da ukažu na pozitivne aspekte, propuste i buduće mjere.
Takođe, smatra da objektivna istraživanja ove vrste nije jednostavno sprovesti zbog mogućnosti dobijanja friziranih podataka od strane ispitanika, pogotovo o stepenu učešća roditelja tokom nastave.
U rezultatima ovog istraživanju takođe je vjerovatno prisutan efekat tzv.”socijalno poželjnog odgovaranja”, ali smatram da su podaci korisni i mogu biti smjernice za neke dalje aktivnosti. Dakle, vidimo da su roditelji bili značajno uključeni u nastavu, što ima dobru i lošu stranu. Dobra strana je veći nivo uključenosti roditelja i zainteresovanost za napredovanje djece, te intenzivnija komunikacija s razrednim starješinom, a loša je ukoliko roditelji rade dječje zadaće, što je i potvrdio veliki procenat roditelja – ističe Dušanić.
Može se, kako kaže, zaključiti da je učenje na daljinu i putem savremenih tehnologija u proteklom periodu prošlo prilično dobro, pogotovo imajući u vidu neophodnost brzog djelovanja i organizacije, a da neke segmente na osnovu preporuka i evaluacija iz ovog i drugih istraživanja treba unapređivati.
– Poseban izazov u svim oblicima nastave, pa tako i ovom, jeste kako ostvariti interakciju među učenicima, te podstaći njihovo kritičko mišljenje, koje će doprinijeti boljem razumijevanju gradiva, ali i građenju njihovih ličnosti – dodaje on.
Učiteljica Branka Lovrić Bosnić u prvom razredu banjalučke Osnovne škole “Dositej Obradović” jedna je od nastavnika koji su prezentovali nastavu na daljinu.
– U toku ovakvog načina rada suočili smo se s najosetljivijim dijelom učeničke populacije, a to su prvačići. Mislim da smo od prvog do petog razreda ispoštovali nastavni plan i programe, ishode koji se od nas traže u jednom novom načinu predstavljana rada u školama RS. Sada kad je sve prošlo, mogu reći da sam veoma ponosna kako je to sve urađeno i prezentovano – kaže za Srpskainfo ova učiteljica.
Napominje da javnost mora da zna koje resurse su imali učitelji.
– I još nešto. Za trajanje nastavnog dana od 20 minuta trebalo je uraditi u višim razredima razredne nastave četiri predmeta, a djecu u prvom razredu provesti kroz tri nastavna sadržaja za 15 minuta. Dakle, sve je trebalo odmjeriti da bude dovoljno prihvatljivo i edukativno – ističe Lovrić Bosnić.
Dodaje da su prosvjetni radnici imali veliku podršku i savjetnika Republičkog pedagoškog zavoda koji su im nesebično pomogali, pratili pripreme i rad, te boravili sve vrijeme s njima ispred studija.
– Kvalitet znanja smo mogli provjeriti na više načina. To je bilo dostavljanjem domaćih zadaća, preko skajpa u razgovoru s djecom. Postojali su različiti načini pismenih provjera preko mejla, bile su i platforme za učionice, te viber grupe. Postojao je trud rodtitelja, učenika i nas prosvjetnih radnika. Ipak, u ovom svemu nedostajao je dječiji glas iz učionice, dječiji bistri pogled i ta emocija koju ima učionica – zaključuje ova učiteljica.
Po mišljenju učiteljice Sanje Bajić, realizacija nastave na daljinu bila je veoma uspješna.
– Nastavnici su i ovog puta pokazali spremnost za prihvatanje novina i iskazali kreativnost. Posebno ističem doprinos nastavnika realizatora ovog vida nastave, kao i svih nastavnika, stručnih saradnika i direktora škola u RS, koji su svakodnevno pružali podršku svojim učenicima, prateći preporuke i uputstva Ministarstva prosvete i Republickog pedagoškog zavoda RS – kaže za Srpskainfo Bajićeva.
Kako ističe, pokazali su da su naše škole dorasle svim izazovima na koje nailaze u ovo savremeno doba.
– Međutim, i pored svih pozitivnih aspekata nastave na daljinu, učenici svakodnevno izražavaju želju da se vrate u školske klupe sa svojim vršnjacima – dodaje ona.
Nastava u drugom polugodištu osnovnih škola završava se u petak, 12. juna, dok su učenici završnog razreda osnovne škole završili 29. maja. Nova školska godina počinje 1. septembra, a u Ministarstvu prosvjete se nadaju da će nastava biti u klupama.
Funkcionalna nepismenost
Šok po obrazovni sistem izazvan pandemijom kovid-19 imaće negativne kratkoročne i dugoročne posljedice. Ostvareni ekonomski napredak može posustati, stopa rasta ljudskog kapitala će vjerovatno opasti ili će se on potpuno zaustaviti, a postojeće razlike u ravnopravnosti obrazovanja će se produbiti.
Ovo je ocijenjeno u izvještaju Svjetske banke „Ekonomski i socijalni uticaj kovid-19 na obrazovanje u zemljama Zapadnog Balkana“. Sve države Zapadnog Balkana odgovorile su na poremećaje u organizaciji obrazovanja uvođenjem različitih modaliteta učenja na daljinu. Međutim, uprkos pravovremenoj reakciji, gubitak naučenog će, kako ističu, biti neizbježan i značajan i nesrazmerno će se odraziti na osjetljive grupe, u kojima će veći procenat učenika doživjeti regresiju u stanje funkcionalne nepismenosti, a možda će i u potpunosti odustati od školovanja.
Prema procjenama, procenat učenika sa ispodprosječnim postignućem u domenu čitalačke pismenosti može porasti sa sadašnjih 53 na 61 procenat.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu