Biznis

ŠTA MOŽE BRIKS Velike razlike u ekonomskom učinku zemalja, slabi rezultati Brazila i Rusije

Zemlje BRIKS sastaju se u Brazilu. Postavlja se pitanje ima li smisla taj format kada je ekonomski učinak Kine i Indije u kontrastu sa slabim rezultatima Brazila, Rusije i Južnoafričke Republike.

ŠTA MOŽE BRIKS Velike razlike u ekonomskom učinku zemalja, slabi rezultati Brazila i Rusije
FOTO: ALEXEY NIKOLSKY / SPUTNIK / KREM / EPA

Akronim BRIK (bez Južnoafričke Republike) je 2001. smislio analitičar Goldman Saksa Džim O'Nil on je bio ubjeđen da će pomenute zemlje ubrzanog ekonomskog razvoja zajedno sa SAD činiti pet najjačih privreda na svijetu u 21. veku.

Nobelovac Majkl Spens je potom predvideo da će BRIKS umesto SAD i Evrope biti ključni motori svjetske privrede. On je smatrao da će u prvoj deceniji 21. vijeka udio BRIKS u globalnom BDP preći 50 odsto, piše Dojče Vele.

Zbog slabog pristupa glavnim funkcijama u međunarodnim finansijskim i razvojnim institucijama, BRIKS je 2014. osnovao Novu banku za razvoj (NDB) sa idejom da ona finansira infrastrukturne projekte u zemljama u razvoju. Namjera je bila da ta institucija bude konkurencija Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci i da bude prekinut monopol Zapada na finansije i razvoj. Banka je imala odobren kapital od 100 milijardi dolara (91 milijarda evra) i ponudila je svoje usluge svim zemljama članicama UN.

Četiri godine kasnije, ona je već bila jedna od najvećih multulateralnih banaka za razvoj. Dala je više od pet milijardi dolara na ime kredita za 21 projekat, navodi DW.

Danas BRIKS nema mnogo smisla, napisao je “S&P Global rejtings” krajem oktobra. Tu piše da je BRIKS izgubio relevantnost zbog toga što je, dugoročno gledano, ekonomski razvoj članova protiče suviše različito. Ekonomski učinak Kine i Indije je u poslednje dvije decenije u kontrastu sa slabim rezultatima Brazila, Rusije i Južnoafričke Republike, čiji je udio u globalnom prihodu padao od 2000. godine naovamo. Indija i Kina su uspjele da prevaziđu predviđanja sa preloma vijekova, dok su Rusija i Južnoafrička Republika izgubile priključak 2005, a Brazil 2010. godine.

– Različitost dugoročnog ekonomskog razvoja pet zemalja su razvodnile pogled na BRIKS kao na koherentnu ekonomsku grupaciju – napisao je nedavno O'Nil, dodavši da se povremeno šegačio upotrebljavajući akronim IK ciljajući na razočaravajući ekonomski razvoj brazilske i ruske privrede posle 2011, razvoj koji je daleko ispod onoga što je trebalo ostvariti do te godine na osnovu scenarija planiranog do 2050.

Ne samo ekonomski modeli ovih pet zemalja, već i njihovi finansijski rejtinzi se vrlo razlikuju. Kina je na ljestvici “S&P” stigla do rejtinga A+, dok ostali nisu mogli da se popnu tako visoko. Rusija i Indija su pet rangova niže, Južnoafrička Unija i Brazil sedam odnosno osam, rangova niže.

Južnoafrička Republika se posljednja pridružila bloku i najmanja je od pet zemalja sa oko 50 miliona stanovnika, u poređenju sa 143 miliona u Rusiji, 1,2 milijarde u Indiji, 1,34 milijarde u Kini i oko 210 miliona u Brazilu.

BRIKS danas predstavlja 42 odsto globalne populacije, 23 odsto svjetskog BDP, 30 odsto svjetske teritorije i 18 odsto trgovine. U posljednjoj deceniji, BDP grupe BRIKS je porastao za 179 odsto a totalna trgovina zemalja-članica se povećala za 94 odsto. Od 2008. do 2017, prosječna stopa privrednog rasta u svijetu je iznosila oko jedan odsto, a u zemljama BRIKS – oko osam odsto.

– Važno pitanje glasi: kako će izgledati sljedeći korak BRIKS u težnji da diktira pravila u međunarodnom poretku kojem je potrebno vođstvo i usmerenje? – pitanje je koje je postavila Sanuša Najdu, šefica istraživačkog tima Univerziteta Juže Afrike.

Prvi zvaničan samit iz 2009, održan u Jekaterinburgu u Rusiji završen je kratkom deklaracijom koja sadrži 15 obaveza – kako prenosi istraživačka grupa BRIKS sa Univerziteta u Torontu i Ruske akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu administraciju. Prema analizi te grupe, prosječno je ispunjeno ukupno 77 odsto tih obaveza kao što je izračunao Ekonomist. Kina najčešće drži riječ, Južnoafrička Republika – najrjeđe, navodi DW.

BRIKS je održao izvestan kredibilitet kao “srednja sila”, ali u 2019, stupanjem Žaira Bolsonara s njegovom desničarskom agendom na čelo brazilske države, situacija je postala fluidna.

Ali ne treba zaboraviti da se četvorica od petorice lidera nalaze na čelu vrlo autoritarnih država a neki od njih žele da budu alternativa za globalnu dominaciju SAD: Si Đinping, Vladimir Putin, Žair Bolsonaro i Narendra Modi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije