U krajevima južne Srbije, česnicu će umijesiti na božićno jutro, čim im dođe polaznik koji će donijeti novčić. Domaćica će krijući i od sebe, da novčić tutne negdje duboko u tijesto, a ukućani će radosno izlomiti svoj dio hljeba nadajući se da će baš njih da zadesi ta sreća i pronađu dragocjenost.
Da bi svima bilo drago, mame i bake će u česnicu da stave komadić drena (onaj ko ga nađe pratiće ga dobro zdravlje), komadić badnjaka (koji sluti na veselje i sreću), figuricu koja podsjeća na knjigu (od badnjaka se napravi mala knjiga koja sluti da se u porodici krije pametna glava) ili jaram (taj će vući tokom godine i rad će biti njegova preokupacija).
Ipak, u sve česnice u Srbiji i Republici Srpskoj domaćice obavezno idu ove 4 stvari:
Brašno
So
Voda
Novčić
Sama riječ česnica, kako kaže, u prenosnom značenju znači „čest, dio, udio”, a negde se prevodi i kao „sreća ili dio sreće“. Svakom se daje deo česnice, a to je simbol zajednice i učestvovanja u zajednici.
Po jednoj legendi, Marija je mudracima sa istoka koji su došli Hristu na poklonjenje dala hljeb, pa je to jedno od tumačenja simbolične uloga česnice, objašnjavaju entnolozi. S druge strane, postoji tumačenje da je česnica ostatak, odnosno transformisani običaj davanja krvne žrtve božanstvima iz predhrišćanskog vremena.
U Vojvodini će česnicu napraviti kao kolač, u nju će staviti i orahe, suvo grožđe i med, a kore će biti tako tanke da se kroz njih knjiga može pročitati, prenosi Stil.
Pošto se kod većine, česnica sprema na Badnji dan, ona ipak onda treba da bude posna.
Bilo kako je spremite, nije važan ukus, važna je uloga, a to je da ste dobili svoje parče hljeba u porodici kojoj pripadate – ima li veće sreće.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu