Preselili ste se u novi grad i u jednom trenutku sve vam izgleda blisko? Tek ste upoznali neku osobu, a imate utisak da ste je već negdje sreli? Onda se radi o fenomenu deža vi. Ime mu je 1876. dao francuski filozof i istraživač Emil Buarak na francuskom je „déjà vu“ – već viđeno.
U antička vremena grčki filozof Platon je smatrao da je taj osjećaj znak iz prejašnjih života. Sigmund Frojd je deža vi označio kao sjećanje na neku nesvjesnu fantaziju, povezano sa željom da se trenutna situacija popravi. Psihijatar Karl Jung je vjerovao da je deža vi povezan s kolektivnom podsviješću, a u holivudski filmovima je fenomen predstavljen kao „greška u matriksu“.
Razlika u brzini
Džejms J. Đordano, profesor neurologije na Univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu, kaže da deža vi nema nikakve veze s natprirodnim pojavama i da je sasvim normalan. „Deža vi je subjektivan osjećaj neke osobe, da su se određeni događaji aktivnosti, misli i osjećanja već jednom desili, mada to nije istina.“
Otprilike 90 odsto ljudi je već iskusilo taj fenomen. Što je čovjek stariji, to se fenomen rijeđe javlja.
Đordano kaže da naš mozak radi kao vremeplov i prostorna mašina. „Sve u sadašnjoj okolini se stavlja u odnos sa sličnim ili nesličnim doživljajima iz prošlosti. Tako je mozak u stanju da planira budućnost. Ali se dešava da se signali pobrkaju.“
Đordano smatra da je ključ za razumijevanje fenomena dio mozga koji se zove talamus. Informacije koje se dobijaju sluhom, dodirom, ukusom i drugim čulima moraju da prođu kroz taj dio mozga da bi došli do moždane kore kako bi se protumačili.
– Ako različite interakcije imaju donekle različite brzine, tada doživljaj u sadašnjosti može da se osjeti kao prošlost. Naš mozak bukvalno zamijeni sadašnjost i prošlost, kaže Đordano.
Zagonetka za nauku
Roderik Spirs, vanredni profesor za proučavanje migrene na američkom Univerzitetu Braun, misli da još uvijek nema uvjerljivog objašnjenja za deža vi. „Deža vi je teško posmatrati jer nastupa spontano. Ne znamo kako da izazovemo takve epizode u laboratorijskim uslovima“, kaže on.
Jedna od teorija tvrdi da se iste informacije memorišu u mozgu na dva različita načina. Recimo, miriše vam jelo iz kuhinje, stiže vam poruka na mobilni, mačka vam prede na krilu, osjećate sunčeve zrake na koži. Sve te utiske mozak povezuje i čuva kao jedinstveni doživljaj. Ako se prilikom prerade informacija desi minimalno kašnjenje, prema teoriji, mozak interpretira to kao dva događaja koji slijede jedan za drugim i daje čovjeku osjećaj da se to već desilo u prošlosti.
Fizičar Mičio Kaku je uvjeren da se radi o smetnji u sjećanju koja nastupa kada dođemo u okolinu koja ima neku sličnost sa već viđenim kontekstima. Kaku ima i teoriju o tome da li možemo da prelazimo u paralelne univerzume i šta nam o tome kaže deža vi.
Deža vi kao simptom stresa
– Ako ste pod stresom ili zabrinuti, mozak je umoran. Mustra naše moždana aktivnosti onda može da se malo pomjeri. Tada deža vi nije neobičan, kaže Đordano.
Spirs dodaje da ljudi sa višim nivoom obrazovanja češće doživljavaju ovaj fenomen. „Ljudi koji puno putuju koji se mogu sjetiti svojih snova i koji su skloni liberalnim pogledima, češće doživljavaju deža vi.“
To nije psihička smetnja
Đordano kaže da deža vi uopšte nije znak za psihičku smetnju. Zdrav čovek doživljava često taj fenomen u starosti između 15 i 25 godina. Ipak, ako se deža vi i u kasnijoj starosnoj dobi pojavljuje često, na primjer više puta mjesečno, trebalo bi se konsultovati s ljekarom – naročito ako fenomen nastupa zajedno sa gubitkom svijesti ili sa stanjem svijesti sličnom snu.
Spirs kaže da deža vi uobičajeno traje samo sekundu-dvije i trebalo bi obratiti pažnju na to da li čovjek ima poteškoće da razlikuje šta je realno, a šta nije. Osim toga, ako zajedno s tim nastupe neki drugi oblici ponašanja koje ne može da se kontroliše – ispadanje predmeta iz ruku, povišena frekvencija pulsa i snažan osjećaj straha – to su znaci da bi trebalo otići ljekaru. Jer to bi mogli biti simptomi napada epilepsije, prenosi B92.
– Najveći broj napada počinje u slijepoočnim režnjevima, kada su oni preopterećeni, a pogođena osoba samo polusvjesna, dakle nije potpuno izgubila svijest. To može biti propraćeno osjećanjem kao što je deža vi.“
Generalno su naučnici saglasni u ocjeni kakav je osjećaj deža vi. Postoje različite teorije o tome šta ga izaziva. Ali to naučnici još ne znaju. Spirs kaže: “Jednostavno, za to još nemamo solidno strukturno objašnjenje.”
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu