Glukoza do mozga stiže nekoliko minuta nakon obroka bogatog šećerom, ali jačina i brzina simptoma zavise od osobe i načina na koji organizam reguliše glukozu.
Skraćivanje dnevne svjetlosti tokom jeseni utiče na opšte stanje ljudi, radnu sposobnost i raspoloženje, izjavio je ruski naučnik Denis Gubin sa Tjumenjskog državnog medicinskog univerziteta (TMU).
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumiju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza, intelektualna ometenost i rijetki oblici demencije, prenosi Gardijan.
Problemi sa pamćenjem i koncentracijom ne pogađaju samo starije. Stručnjak za zdravlje mozga otkriva koje jednostavne navike mogu da pomognu da um ostane u formi.
Ljekari su objasnili šta pravilna hidratacija čini za vaš organizam iz dana u dan, kao i šta se dešava kada ne unosite dovoljno tečnosti.
Nije važno samo šta i koliko jedemo, već možda i u koje doba dana završavamo posljednji obrok.
Ako vam se čini da morate odraditi težak trening kako biste osjetili koristi vježbanja, jedno novo istraživanje donosi drugačiju poruku.
Sindrom izgaranja ili burnout je stanje koje stručnjaci određuju kao jaku fizičku, mentalnu i emocionalnu iscrpljenost. Posljedica je ubrzanog savremenog načina života, uglavnom zbog sve većih zahtjeva na radnom mjestu.
Nakon napornog dana, sve nas vuče da upalimo napetu novu seriju i isključimo se na nekoliko sati, a možda i cijelu večer. Bindžovanje serija na Netflixu, HBO-u ili nekoj drugoj od brojnih streaming platformi mnogima je omiljeni način opuštanja, no neuronaučnici upozoravaju – moglo bi imati negativan uticaj na zdravlje našeg mozga, a posebno kako starimo.
Oporavak mozga poslije alkohola najčešće se zamišlja kao proces koji traje godinama, pa mnogi odustanu prije nego što išta osjete.
Ograničavanje obroka i užina na devetosatni dnevni okvir, uz izbjegavanje hrane četiri sata prije spavanja, moglo bi pomoći u sprečavanju kognitivnog pada u starijoj dobi, tvrde naučnici.
Svjetski dan mozga, koji se ove godine obilježio pod sloganom "Zdravlje mozga - dostupno svima", prilika je da se podsjetimo koliko je neurologija napredovala, ali i koliko tajni ljudski mozak još krije.
Stručnjaci često naglašavaju da crijeva nisu samo dio sistema za varenje, već da imaju mnogo složeniju ulogu, zbog čega se često nazivaju i „drugim mozgom“.
Može li se usporiti starenje mozga? Donosimo šta pokazuju najnovija istraživanja iz 2025. godine i koje svakodnevne navike zaista pomažu očuvati pamćenje, koncentraciju i zdravlje mozga.
Novo istraživanje iz Japana sugeriše da bi svakodnevna ishrana mogla igrati ključnu ulogu u usporavanju starenja mozga, s posebnim naglaskom na unos vitamina C.
Glavobolje su jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba i najčešće su povezane sa stresom, nedostatkom sna, dehidratacijom ili životnim navikama.
Moždani udar je hitno medicinsko stanje u kojem svaki minut može da napravi razliku između oporavka i invaliditeta, života i smrti.
Mozak, baš kao i cijelo naše tijelo, neumoljivo stari. Zdravih ćelija je u njemu sve manje, dok na kraju ovaj organ ne počne da se smanjuje. To počinje da se dešava brže nego što nam se čini - već u 30. godini života. Nakon 40. godine života, posljedice već možemo jasno da osjetimo.
Naučnici Univerziteta Tafts i Instituta Rais napravili su biološke „neurorobote” koristeći ćelije afričke žabe.
Konzumacija ovog voća može doprinijeti očuvanju pamćenja, usporavanju zaboravnosti i razvoju demencije, a istovremeno može imati i zaštitni efekat na srce.
