Novo istraživanje iz Japana sugeriše da bi svakodnevna ishrana mogla igrati ključnu ulogu u usporavanju starenja mozga, s posebnim naglaskom na unos vitamina C.
Glavobolje su jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba i najčešće su povezane sa stresom, nedostatkom sna, dehidratacijom ili životnim navikama.
Moždani udar je hitno medicinsko stanje u kojem svaki minut može da napravi razliku između oporavka i invaliditeta, života i smrti.
Mozak, baš kao i cijelo naše tijelo, neumoljivo stari. Zdravih ćelija je u njemu sve manje, dok na kraju ovaj organ ne počne da se smanjuje. To počinje da se dešava brže nego što nam se čini - već u 30. godini života. Nakon 40. godine života, posljedice već možemo jasno da osjetimo.
Naučnici Univerziteta Tafts i Instituta Rais napravili su biološke „neurorobote” koristeći ćelije afričke žabe.
Konzumacija ovog voća može doprinijeti očuvanju pamćenja, usporavanju zaboravnosti i razvoju demencije, a istovremeno može imati i zaštitni efekat na srce.
Opsjednuti epidemijom gojaznosti naučnici su došli do važnog otkrića: povremeno ograničenje kalorija dovodi do značajnih promjena i u crijevima i u mozgu, što može otvoriti nove mogućnosti za održavanje zdrave težine
Mala promjena u ishrani, kada obroke obogatite ishranom punom svježeg povrća i smanjite prerađene namirnice, može da bude veoma blagotvorna za pamćenje i rad mozga, sugerišu nova istraživanja.
Neke namirnica koje razaraju mozak su povezane sa visokim krvnim pritiskom, visokim holesterolom i uništavaju mozak.
Najzdravija poslastica za mozak rješava problem zaboravnosti. Čuveni neurohirurg otkriva koji slatkiš štiti nerve i pod kojim uslovom.
Ništa bolje nema za mozak i srce, ali i jačanje imuniteta. Osim što je ova riba zdrava, ukusna i može da se pripremi na mnogo načina, brzo se i lako vari
Redovno aerobno vježbanje, oko 150 minuta nedeljno, moglo bi pomoći da mozak duže ostane mlad, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu "Journal of Sport and Health Science".
Godina dana redovne aerobne fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta ne utiče samo na fizičku kondiciju, već je povezana i sa „mlađim“ izgledom mozga kod odraslih u ranim i srednjim godinama života.
Zdravlje mozga ima ključnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju, od koncentracije i pamćenja do emocionalne stabilnosti. Iako se često fokusiramo na zdravlje srca i probave, mozak je organ koji troši najviše energije i zahtijeva kvalitetnu ishranu kako bi optimalno funkcionirao.
Orašasti plodovi bogati su proteinima, zdravim mastima, mineralima i vitaminima, ali jedan plod nudi širok spektar zdravstvenih prednosti.
Kada bismo morali da izaberemo samo jednu naviku u ishrani koja najviše doprinosi zdravlju mozga kako starimo - šta bi to bilo? Prema riječima dr Ajše Šerzai, neurološkinje i stručnjaka za zdravlje mozga sa Univerziteta Loma Linda u Kaliforniji, odgovor je iznenađujuće jednostavan: Jedite više zelenog lisnatog povrća.
Mozak prolazi kroz pet jasno prepoznatljivih faza tokom ljudskog života, sa ključnim prekretnicama u starosti od devet, 32, 66 i 83 godina, pokazala je najnovija studija naučnika sa Univerziteta u Kembridžu.
Jedna od najvažnijih stvari o kojoj moramo stalno voditi računa jeste zdravlje, a to svakako uključuje i mozak.
Iako možda ulažete značajna sredstva u dodatke prehrani i posebne dijete za poboljšanje zdravlja mozga, neke naizgled bezazlene svakodnevne navike mogu tiho da oštećuju mozak.
Zdravlje mozga je jedna od najvažnijih tema današnjice, a stručnjaci sve češće naglašavaju koliku ulogu ishrana ima u njegovom očuvanju.
