Politika

Stranačka računica u Lijevču: Kontinuitet SNSD i oscilacije manjih partija

Političke partije u lijevčanskim opštinama i gradovima, sa zavidnim biračkim tijelom i naglašenim uticajem na procese u Republici Srpskoj i BiH, ne mogu se, osim SNSD, pohvaliti naročitim kontinuitetom.

Zoran Adžić
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

To je nedvosmisleno nakon stranačke računice u Srpcu, Prnjavoru, Laktašima i Gradiški, gdje su još uvijek u toku analize parlamentarnih izbora, čija je implementacija na republičkom i nivou BiH u završnici.

Na području ove četiri lokalne zajednice Savez nezavisnih socijaldemokrata osvojio je 31.430 glasova ili 45 odsto.

Slijedi Srpska demokratska stranka sa 10.849 glasova, ili 15 odsto, što ukazuje na veliku razliku koja se u posljednjim izbornim ciklusima održava. Ipak, vidljivo je na osnovu izbornih rezultata da i SDS, prvenstveno na području Prnjavora, ima kontinuitet i političku snagu.

To dokazuju i podaci od približno 4.500 glasova, što je neuporedivo više nego u drugim lokalnim sredinama iste izborne jedinice. U Gradiški, najvećem mjestu u Lijevču, neupitno je povjerenje prema partiji Milorada Dodika koju ovdje, sedmu godinu, uspješno vodi predsjednik Gradskog odbora i gradonačelnik Zoran Adžić.

Gradiška
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

On je za Srpskainfo kazao da je uzlazna putanja započela 2014. godine, u periodu kada je SNSD, dvije godine ranije, izgubio na lokalnim izborima, a on preuzeo najodgovorniju stranačku funkciju.

– Rezultati su, počev od 2014. godina, na parlamentarnim izborima, bili veoma ubjedljivi u korist SNSD, a potvrđeni 2016. na lokalnim izborima, pored ostalog i mojom pobjedom za načelnika Gradiške. Od približno 8.000 glasova, te godine, za lokalnu skupštinu, naši rezultati, srazmjerno izlaznosti, na svakim izborima su sve bolji – kazao nam je Adžić, podsjetivši da su, velikim povjerenjem građana, ovdje obezbijedili apsolutnu većinu u gradskoj skuštini.

To predstavlja, naglasio je Adžić, bitan faktor ekonomske stabilnosti i povećanog investicionog ulaganja. Političke turbulencije iz ranijeg perioda, bitno su usporile društveni napredak u ovoj sredini, što Adžiću, nesumnjivom političkom lideru u Lijevču, koji je imao ključnu ulogu u promjeni takve politike, daje na značaju.

Poslije gubljena lokalne vlasti prije 10 godina, Adžićeva politička i razvojna vizija na konsolidovanju SNSD u Gradiški pokazala se efikasnom. Taj kontinuitet je poslije dograđivan a pozicije, na svim političkim frontovima, potvrđene. Savez nezavisnih socijaldemokrata je na nedavnim parlamentarnim izborima u gradu na Savi osvojio 9.477 glasova ili 40 odsto.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

Na drugom mjestu je Partija demokratskog progresa sa 2.560 glasova i nešto manje od 11 procenata, ispred SDS na trećem, koji je stekao izborni kapital za 12 glasova manji od PDP.

Karakteristično je takođe da kandidati SNSD za najviše funkcije, Milorad Dodik za predsednika Republike Srpske i Željka Cvijanović, na glasačkom listiću za srpskog člana Predsjedništva BiH, na posljednjim izborima nisu bili toliko superiorni kao partija koja ih je kandidovala.

To je jasan znak, saglasni su politički analitičari, da njihovi koalicioni partneri odnosno manje partije imaju problem velikih izbornih oscilacija i nedovoljno prepoznatljive politike, čak i za njihovo članstvo.

– To je sasvim logično jer manje partije i njihovi istaknuti čelnici često mijenjaju politički pravac, prelaze iz jednog političkog tabora u drugi, iz opozicije u vlast, ali i u suprotnom smijeru, dijele se, stvaraju nove partije. Takođe je evidentan problem takozvanih preletača, zbog čega je članstvo njihovih partija zbunjeno, ne prepoznaje izvornu, iskrenu politiku, što je vidljivo po takozvanom rasipanju glasova odnosno odsustvu stranačke discipline – smatraju sagovornici Srpskainfo.

Zanimljivo razmišljanje za Srpskainfo iznio je i doskorašnji parlamentarac u NS RS Perica Bundalo, dugogodišnji član PDP. Objašnjavajući loše rezultate manjih partija, sa stalnim i nepredvidivim izbornim rezultatima, on je kazao da je to posljedica njihovih nejasnih programa.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Perica Bundalo

– Nemamo jasne ideologije niti ozbiljnih političkih partija koje su klasno-socijalno opredijeljene. Kada bi taj faktor postojao pobjeđivali bi penzioneri i poljoprivrednici. Kod nas su na sceni partije lidera, mišljenja i interesnih grupa. Da nije tako, onda bi bilo teško razaznati razlike, na primjer između SNSD i SP, PDP i DNS i drugih – kazao je Bundalo iznoseći i problem razuđenosti političke scene te stalnim formiranjem partija bez snage i uticaja.

Stranačke oscilacije

Partije koje su se podijelile, formirajući nove, nisu naročito profitirale. Primjeri tome su DNS i Socijalistička partija. U lijevčanskim opštinama, u posljednjih desetak godina, bitne oscilacije imaju Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa.

Na primjer, PDP je 2018. godine na parlamentarnim izborima u Gradiški imao 3.188 glasova, dvije godine kasnije na lokalnim izborima osvojio je 966 glasova, a prošle godine 2.560 glasova. Na izborima 2018. godine u Gradiški SDS je imao 3.956 glasova, a četiri godine kasnije taj broj je prepolovljen.

Na posljednjim izborima, u gradu na Savi uspjeh su ostvarile nove partije, Pokret za državu (1.516) i Za pravdu i red Nebojše Vukanovića (1.047 glasova).

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije