Društvo

"STUDENTI BIVŠOJ KASARNI, MIGRANTI U ĐAČKOM DOMU" Galić naglasio da jedan policajac štiti 25 kilometara granice

Studenti u Bihaću studiraju u bivšoj kasarni, a migranti su smješteni u Đačkom domu - to je ironija migrantske krize u BiH koja je dovela do agonije njenih građana koja traje tri i po godine.

"STUDENTI BIVŠOJ KASARNI, MIGRANTI U ĐAČKOM DOMU" Galić naglasio da jedan policajac štiti 25 kilometara granice
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Rekao je ovo danas student iz Bihaća Hasan Hatić na okruglom stolu nevladinih organizacija o migracijskim izazovima u BiH i na zapadnom Balkanu.

– Lekcije iz Evrope da vršimo dehumanizaciju migranata izazvale su ogorčenje svih građana Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Mi ne smijemo kroz svoj grad da prošetamo, ni da pustimo dijete da ide samo u školu, a biće još veći problem zimi jer se plašimo i provala u kuće – naveo je Hatić.

Pročitajte još

Direktor Granične policije BiH Zoran Galić rekao je da im za odgovarajuću zaštitu 1.600 kilometara granice u sadašnjim uslovima nedostaje 1.300 policijskih službenika i da trenutno na zaštitu 25 kilometra granice dolazi jedan granični policajac.

On je naveo da Granična policija, koja je formirana nametnutim rješenjem visokog predstavnika u BiH prije 20 godina, za rad na graničnim prelazima koristi 85 odsto snaga, a na zaštitu takozvanog zelenog pojasa duž 1.600 kilometara granice samo 15 odsto policijskih službenika.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Za kvalitetniji rad na terenu nedostaje i izmjena zakonskih i podzakonskih akata, recimo da se precizira odvraćanje, kojim mjerama i radnjama, jer u početku krize policijski službenici su bili agresivniji u zaštiti granice, ali je nevladin sektor prijavio da smo pregrubi, što se istraživalo i to je pogubno, jer će granični policajac biti u strahu od primjene mjera odvraćanja da ne bude kazneno procesuiran – rekao je Galić.

Ista grupa migranata se vraća i po 20 puta

Iznoseći probleme sa terena, on je naveo da se migranti jednostavno oglušavaju na pokušaje odvraćanja i nastavljaju put, ponekad se ista grupa vraća i po 20 puta, a migranti otkriveni u ilegalnom prelasku koji budu i dovedeni pred sud puštaju se na slobodu zbog nemogućnosti utvrđivanja identiteta.

Prema riječima Galića, u BiH je 2016. godine ušlo 150 migranata, naredne 766, u 2018. godini 23.874, a u prošloj godini 29.000.

Sociolog iz Bijeljine Drago Vuković rekao je na okruglom stolu da države treba da obezbijede zaštitu svojim građanima i ocijenio da je ovaj globalni problem pokazao nezrelost i slabosti društva u BiH.

Globalizacija, kaže on, uz uglavnom lažno obećanje blagostanja i promociju apsolutne slobode pojedinca, indirektno stimuliše ljude iz svijeta da napuštaju svoje zemlje, jer im se nude neke obećane zemlje.

Profesor Borislav Bojić iz Banjaluke smatra da migrante treba vraćati već po dolasku u Grčku, a ne propuštati da ilegalno prelaze granice i dođu do BiH koja nema kapaciteta da rješava ovaj zahtjevan humanitarni, bezbjednosni i ekonomski problem.

Profesor iz Mostara Dijana Gupta rekla je na okruglom stolu da se u BiH nalazi 11.000 migranata.

Okrugli sto održan je u hotelu “Drina” u Bijeljini u organizaciji Balkanske bezbjednosne mreže iz Beograda, u saradnji sa Evropskim defendologija centrom iz Banjaluke i Fakultetom poslovne ekonomije Univerziteta u Istočnom Sarajevu, uz učešće eksperata i studenata.