Biznis

Sukob između Izraela i Irana donosi nove promjene: Nakon žutog, CIJENA CRNOG ZLATA leti u nebo

U slučaju veće eskalacije ratnog sukoba između Izraela i Irana, odnosno nekih najcrnjih scenarija, cijena sirove nafte na svjetskim berzama mogla bi skočiti na više od 100 dolara za jedan barel, a možda i na 120, što bi predstavljalo rast od 60 odsto u odnosu na trenutne vrijednosti crnog zlata.

zlatne poluge
FOTO: PEXELS

Sve je više ekonomskih analitičara i berzanskih eksperata koji upozoravaju na ovaj mogući crni scenario ukoliko Izrael odluči da pokrene veće i razornije napade na iranska strateška naftna i gasna postrojenja, ali i eventualne odluke Teherana da zatvori, odnosno blokira pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz globalnu transportnu žilu kucavicu.

Da je tako nešto i moguće nedavno je upozorio član Odbora za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku iranskog parlamenta Ismail Kusari, ali i ministar spoljnih poslova ove zemlje Fuad Huseinje ističući da bi eskalacija tenzija na Bliskom istoku i potencijalno zatvaranje ovog prolaza mogli da podignu cijene sirove nafte ne samo preko 100, već i 300 dolara po jednom barelu, što bi predstavljalo rast od četiri puta u odnosu na trenutne berzanske cijene.

Prema riječima Vladimira Grujića, diplomiranog inženjera mašinstva, sa radnim iskustvom u automobilskoj i naftnoj industriji, ako Izrael, nakon vojnih ciljeva krene i sa razornijim napadima po iranskim rafinerijama, to bi prije svega u nezgodnu poziciju dovelo Kinu, državu najvećeg globalnog potrošača crnog zlata i kupca iranske nafte.

Peking bi u tom slučaju, kako pojašnjava, morao da potraži alternativna rješenja, što bi onda lančano dovelo do promjena i berzanskog rasta vrijednosti crnog zlata. Navodi i da su dosadašnja bombardovanja iranskih postrojenja, ali i strahovi od veće eskalacije pogurali cijene sirove nafte za desetak odsto, ali i da bi taj rast mogao biti daleko i veći u slučaju još većeg zaoštravanja odnosa između Teherana i Tel Aviva.

Pročitajte još

– Jedan od energetskih crnih scenarija je ukoliko Iran odluči da zatvori pomenuti strateški moreuz i pokuša to da iskoristiti kao moćnu kartu da zapadne zemlje obuzdaju Izrael. Smatra i da bi svaki pokušaj zatvaranja ovog strateški ključnog prolaza, žile kucavice, mogao ozbiljno poremetiti globalnu trgovinu energentima te izazvati drastičan porast cijena nafte i gasa na svjetskim tržištima.

– Do sada nije došlo do nekog drastičnog skoka cijena sirove nafte, jer članice naftnog kartela OPEK mogu da pokriju manjak koji se pojavio u iranskom izvozu. Ali, ukoliko dođe do prekida u transportu energenata kroz Ormuski prolaz, to bi nesumnjivo dovelo do većih nestašica i velikih globalnih potresa. Kada je u pitanju naše tržište, vjerujem da će u narednim danima biti nekih manjih korekcija. Koliko mi je poznato rafinerije koje nas snabdijevaju imaju određene zalihe, tako da ne bi trebalo da bude većih skokova cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama.

– Veći cjenovni skokovi su mogući samo ako dođe do zatvaranja moreuza. Smatram da SAD i Kina to ipak neće dozvoliti. Svjetskoj ekonomiji to nikako ne odgovara. Ukoliko ipak dođe do nekog velikog skoka cijena ne berzama, smatram da će on biti kratkotrajan te da će veliki igrači naći načina da ovo tržište nekako stabilizuju – navodi Grujić.

Ormuski moreuz je inače uski morski prolaz koji povezuje Persijski sa Omanskim zalivom i Indijskim okeanom, i smatra se žilom kucavicom svjetske energetske industrije, budući da se kroz njega transportuje oko dvije trećine ukupne svjetske nafte namijenjene izvozu.

Kroz ovaj moreuz dnevno prođe oko 20 miliona barela nafte i goriva, što čini oko petinu ukupne svjetske dnevne potrošnje nafte. Većina tog izvoza dolazi iz OPEK-ovih zemalja – Saudijske Arabije, Irana, UAE, Kuvajta i Iraka. Gledano kroz istoriju, ovaj prolaz bio je česta tačka međunarodnih sukoba. Tokom rata 1973. Iran je privremeno obustavio izvoz nafte prema SAD i evropskim zemljama zbog njihove podrške Izraelu. Ovaj moreuz je nažalost i dalje glavna tačka napetosti te potencijalni okidač za nove globalne krize.

Nova noćna mora za Evropu

Tržište prirodnog tečnog gasa (LNG) bi u slučaju blokade ovog Ormuskog moreuza takođe bilo izloženo velikim poremećajima. Sav izvoz tečnog gasa iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata mora da prođe ovim morskim putem. Eventualna blokada prolaza najviše bi pogodila azijske države i Evropu, koja iz ove dvije države uvozi i podmiruje oko 20 odsto svojih trenutnih potreba, piše Glas.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu