Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

SVAKO DIJETE TREBA TOPLI DOM Jednom mališanu iz Kostajnice POTREBNA HRANITELJSKA PORODICA

Društvo
Autor:

Foto: Shutterstock

Centar za socijalni rad Kostajnica u potrazi je za hraniteljskom prodicom za jedno djete bez roditeljskog staranja, rekla je Srni Slavica Savić iz ovog centra.

Ona je istakla da je smještaj u hraniteljsku porodicu najprirodniji oblik zbrinjavanja djece, jer toplinom može zamijeniti izgubljenu porodicu.

Osim toga, kaže Savićeva, djeca štićenici će, uz biološku djecu hraniteljske porodice, brzo se adaptiraju i stiču osjećaj pripadnosti.

-Hraniteljska porodica bi trebalo da prođe edukaciju koju organizuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kako bi dobila status hranitelja, a za hraniteljstvo bi dobijala naknadu, pa molimo sve zainteresovane da se jave u Centar za socijalni rad- rekla je Savićeva.

Ona je, u okviru kampanje “Svako dijete treba porodicu” koja se sprovodi u Republici Srpskoj, istakla da hraniteljstvo podrazumijeva smještaj u porodicu radi zbrinjavanja korisnika, kome je obezbijeđeno zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, briga o ličnosti i pomoć u ostvarivanju njegovih prava i izvršavanju obaveza.

-Smještaj u hraniteljsku porodicu ne znači prekid porodičnog kontinuiteta, jer je krajnji cilj ovog oblika zaštite stvaranje mogućnosti da se dijete poslije kraćeg ili dužeg vremena vrati svojoj biološkoj porodici, ako je ima. Hraniteljstvo se može sprovoditi i u srodničkim porodicama i porodicama koje nisu vezane nikakvim porodičnim vezama sa korisnikom, ali uz obavezno stečen status hraniteljske porodice- pojasnila je Savićeva.

Najviše troje djece se može zbrinuti tako da ukupan broj djece ne bude veći od petoro, računajući i djecu hranitelja. Kada je riječ o djeci sa invaliditetom, Savićeva kaže da najviše dvoje djece se može smjestiti u jednu hraniteljsku porodicu.

Savićeva je naglasila da je zakonska obaveza Centra za socijalni rad da se pri izboru hraniteljske porodice rukovodi ličnim svojstvima samog djeteta i porodice u kojoj će dijete biti zbrinuto, kao i stambenim i drugim mogućnostima porodice, te da treba tražiti mentalno zdrave, radne i odgovorne članove društva koji su dobri, bez obzira na njihov stepen obrazovanja.

-U Republici Srpskoj su uglavnom srodnici zbrinjavali djecu koja su ostala bez roditeljskog staranja u postratnom periodu ili iz drugih razloga. Međutim, sada se pojavljuje i potreba zbrinjavanja djece koja, pored živih roditelja, ostaju bez roditeljskog staranja. To je posljedica pojave novih porodičnih formi. Česte su pojave zanemarivanja djece, pa čak i ostavljanja djece bez roditeljskog staranja iz raznih razloga- kaže Savićeva.

Ona je istakla da se na ovom obliku zaštite mora ozbiljnije raditi i da se u taj proces moraju uključiti svi koji svojim iskustvom, znanjem i materijalno mogu pomoći.

Prema njenim riječima, u Kostajnici su do sada uglavnom postojale srodničke hraniteljske porodice, trenutno se hraniteljstvom bavi jedna porodica, a radi se o privremenom hraniteljstvu.

Psiholog u Centru za socijalni rad Muharema Mujčić kaže da je porodica veoma bitan faktor u životu svakog djeteta i da je nezamjenjiva u tom smislu, a hraniteljska porodica je nešto najbliže pravoj porodici.

-Tu imamo sve elemente porodičnog okruženja, autoritet koji pruža otac i nježnost i ljubav koje pruža najčešće majka. To je ono što nedostaje domskoj djeci, a hraniteljska porodica može to pružiti djetetu i mnogi od nas imaju potencijal da im pruže ono što ime je potrebno, a to zaista nije mnogo- rekla je Mujčićeva.

Naknada za pružanje usluga hraniteljstva sastoji se iz naknade za izdržavanje korisnika koja iznosi 60 odsto od prosječne neto plate i naknade za rad hranitelja koja iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj u prethodnoj godini.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO