Proglašenje vanrednog stanja omogućava vladi šire ustavne nadležnosti za uspostavljanje reda, uključujući raspoređivanje vojske radi uklanjanja blokada, preneo je Rojters.
Paz je odluku saopštio u obraćanju naciji nekoliko sati nakon što je u petak objavio sporazum sa Bolivijskom radničkom konfederacijom (COB), najvećim sindikatom u zemlji.
Bolivijski predsjednik je tada izrazio nadu da će dogovor predstavljati prvi korak ka smirivanju krize.
– Ako želimo da idemo naprijed, moramo svi da radimo zajedno – rekao je Paz tokom sastanka u predsjedničkoj palati u La Pazu.
Međutim, uprkos postignutom dogovoru, protesti se nastavljaju u više dijelova Bolivije, posebno u oblasti Kočabambe, gdje ruralna udruženja i organizacije povezane sa bivšim predsjednikom Evom Moralesom nisu učestvovale u pregovorima i nastavljaju da zahtijevaju ostavku predsjednika Paza.
Kriza je počela u maju nakon što je vlada smanjila dugogodišnje subvencije za gorivo u pokušaju da smanji budžetski deficit zbog nestašice američkih dolara i pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Iako je vlada kasnije preduzela korake za stabilizaciju cijena goriva i povukla pojedine nepopularne agrarne reforme, protesti su se proširili i prerasli u šire nezadovoljstvo zbog rasta troškova života, nestašice goriva i nedostatka strane valute.
Demonstranti su blokirali ključne saobraćajnice, uključujući puteve koji povezuju La Paz i El Alto, gradove sa oko dva miliona stanovnika.
Jedna od najuticajnijih ruralnih organizacija, federacija Tupak Katari, saopštila je da će nastaviti proteste dok vlada ne ispuni zahtjeve koji uključuju oslobađanje pritvorenih demonstranata, veće poštovanje autohtonih organizacija i rješavanje ekonomskih problema sa kojima se suočavaju njihove zajednice.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.