SAD su početkom jula navodno upozorile Poljsku na mogućnost da Rusija u narednim mjesecima pokuša da izvede ograničenu oružanu provokaciju na njenoj teritoriji kako bi testirala spremnost i jedinstvo NATO.
– SAD sistematski obavještavaju Poljsku o novim ruskim planovima za konvencionalni napad na istočni bok NATO-a, iz kojih Poljska nikako nije isključena – rekao je predsjednik Poljske Karol Navrocki.
Zajedničke vježbe Poljske i Litvanije u Ožišu u Poljskoj 24. juna
Ranije je poljski premijer Donald Tusk upozorio da bi Rusija mogla da napadne članicu NATO u roku od nekoliko mjeseci, a ne godina. Takođe je doveo u pitanje da li bi SAD branile Evropu u slučaju takvog scenarija.
Dok američki predsjednik Donald Tramp pominje dosadašnje bezbjednosne garancije i nastoji da smanji američko vojno prisustvo u Evropi, zemlje koje se graniče sa Rusijom grade utvrđenja, povećavaju broj rezervista, kupuju tenkove i dronove i pripremaju se za mogućnost da će prve dane eventualnog sukoba morati uglavnom same da izdrže.
Strahovi od prelivanja rata
Dok Ukrajina zasipa svojim dronovima mete duboko u Rusiji, Moskva sada vodi kampanju ometanja i dezinformisanja širom regiona: iznose se tvrdnje o navodnim operacijama pod lažnom zastavom protiv baltičkih zemalja, odnosno da one navodno pružaju utočište ukrajinskim bazama za dronove i pomažu u njihovom navođenju prema ciljevima u Rusiji.
Samo su tokom prošle sedmice dvije najuticajnije ruske propagandne figure – Marija Zaharova i Nikolaj Patrušev – optužili Letoniju za direktnu umiješanost u rat u Ukrajini.
While operating in the Norwegian Sea on Operation FIRECREST, the UK's Carrier Strike Group was approached repeatedly by a Russian 'Bear-F' maritime patrol aircraft.
The aircraft flew unnecessarily close to HMS Prince of Wales, dropped multiple sonobuoys nearby, and failed to… pic.twitter.com/LLPgwo2VXA
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) July 6, 2026
Tokom vikenda kada su izvedeni raketni napadi na Ukrajinu, ruski izviđački bombarder „Ber-F“ nadlijetao je grupu NATO brodova koja je učestvovala u vježbi u Norveškom moru. Ruske podmornice, sa i bez posade, sve su aktivnije u Sjevernom moru, Irskom moru i Lamanšu, gdje ispituju i prate trase naftovoda, gasovoda i komunikacionih kablova.
Utisak da se rat preliva iz Ukrajine na širi region postaje sve izraženiji.
Letonija je objavila priručnik od 30 stranica pod nazivom „72 sata: Šta učiniti u slučaju krize“, kao i veoma praktičan vodič za postupanje u slučaju kopnenog ili vazdušnog napada. Deset sjevernih članica NATO: Finska, Švedska, Danska, Norveška, Njemačka, Poljska, Island, Letonija, Estonija i Litvanija, pripremaju planove za masovnu evakuaciju u slučaju ruskog napada.
Tri znaka u kojima Putin vidi svoju priliku
Prema konzervativnom američkom magazinu „National Review“, ruski predsjednik Vladimir Putin nije ostvario nijedan od svojih predratnih ciljeva i izgubio je prednost u ratu. Bez upotrebe nuklearnog oružja, što bi rizikovalo odmazdu koja bi lako mogla da izbriše njegov cjelokupan režim i veći dio glavnih ruskih gradova, Putin je izgubio rat u Ukrajini – navode u analizi autori Gregori Slejton i Sergej Ivašenko.
Ruski višecevni raketni bacač „uragan“ puca na ukrajinske položaje 15. juna na nepoznatoj lokaciji u Ukrajini
Međutim, ruski predsjednik vidi priliku da do kraja septembra ostvari neku vrstu pobjede koju bi mogao da predstavi ruskom narodu, piše u analizi za „Independent“ Robert Foks.
Putin je nedavno na sastanku sa svojim komandantima rekao da „napreduju na svim frontovima“, a prema Foksu, on svoju priliku vidi u ovim znacima: Iscrpljena protivvazdušna odbrana Kijeva: akutna nestašica PVO projektila, posebno sistema za presretanje balističkih raketa.
Podjele na Zapadu: pometnja među posvađanim silama u NATO i Trampove nedosljedne poruke, kao i zaokupljenost krizama na Bliskom istoku i Persijskom zalivu. Ograničen rok prije američkih izbora: kako se budu približavali izbori za američki Kongres na polovini predsjedničkog mandata, političke okolnosti mogle bi da postanu manje povoljne za Rusiju.
“Ogromna kocka za Putina”
Tramp još nekoliko mjeseci predstavlja izuzetno vrijedan adut u diplomatskoj igri dezinformacija i lažnih vijesti, piše Foks. Njegova vrijednost će opadati kako se budu približavali izbori za Kongres na polovini predsjedničkog mandata, nakon kojih bi mogao da postane politički oslabljen predsjednik, što bi ga vjerovatno učinilo još nepouzdanijim. Za Putina je to ogromna kocka, piše Foks. Ekonomska situacija se vidljivo pogoršava, o čemu svjedoče redovi za gorivo, kao i česti prekidi interneta i mobilnih usluga. Krim sve više postaje ostrvo bijede, sa hroničnim nestašicama goriva i vode, navodi Foks.
Aleksander Titov, koji je putovao u Rusiju svake godine od 2022, piše da je promjena klime u zemlji očigledna.
Tokom 2022. sve se svodilo na preživljavanje i prilagođavanje novoj stvarnosti obilježenoj sankcijama i ratom. Narednih nekoliko godina uslijedili su stabilizacija i rastući optimizam u pogledu sposobnosti privrede da se prilagodi. Međutim, već 2026. počelo je da se govori o ekonomskoj recesiji, i to još prije nego što su nastupile sadašnje nestašice goriva, naveo je on, prenio je „Independent“, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.