Izvori bliski Kremlju tvrde da je Putin, poslije nekoliko nedjelja razmatranja, odlučio da pojača pritisak, kako ne bi pokazao slabost.
Prema navodima britanskog lista, zapadne zemlje sve više su zabrinute zbog mogućeg širenja sukoba. Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif iznenada je 25. avgusta otputovao u Moskvu, dok su Finska, Njemačka, Rumunija i Slovačka posljednjih nedjelja prijavile incidente za koje sumnjaju da su povezani sa ruskim aktivnostima.
Jedan dugogodišnji Putinov saradnik ocijenio je da je ruski predsjednik Retklifovu posjetu Moskvi mogao da protumači kao znak slabosti SAD. Kao primjer navodi se posjeta tadašnjeg direktora CIA Vilijama Bernsa Moskvi u novembru 2021. godine, kada je upozorio Putina da ne napada Ukrajinu. Rusija je, međutim, tri mjeseca kasnije pokrenula invaziju.
On je naveo da razlozi za eventualnu eskalaciju nisu samo geopolitički, već da su povezani i sa Putinovim nastojanjem da očuva vlast.
List navodi da se podrška ruskog stanovništva ratu i dalje održava, ali da postoje znaci slabljenja prećutne podrške građana Putinu. Prema istraživanju nezavisnog centra “Levada”, 57 odsto Rusa trenutnu situaciju opisuje kao „napetu“, pri čemu ispitanici kao razloge navode rat, broj poginulih, mobilizaciju, napade dronovima i neizvjesnost budućnosti.
Izvor je rekao i da je raspoloženje među dijelom ruske elite još lošije, pri čemu se kao jedan od najvećih problema ne navode samo ekonomija ili vojni neuspjeh, već vrijeme izgubljeno tokom gotovo pet godina rata.
– Postoji sve veći osjećaj da je car go – naveo je drugi zvaničnik i dodao da nijedan od ruskih ekonomskih ili političkih problema nije fatalan za Putina jer on ima ekonomske resurse i represivni aparat da se nosi s tim.
Prema njegovim riječima, završetak rata bez ostvarenja makar minimalnog cilja Moskve, koji list opisuje kao zauzimanje cijelog Donbasa, ruski predsjednik bi mogao da smatra prijetnjom sopstvenoj bezbjednosti.
– Ruski sistem ima visoku toleranciju na nasilje, ali ne oprašta neuspjeh. Vjerovatno vjeruje da bi ga okončanje rata bez postizanja čak i minimalnog cilja, zauzimanja cijelog istočnog regiona Donbasa u Ukrajini, dovelo u fizičku opasnost. „Objesiće me“, rekao je nekim svojim saradnicima u jednom trenutku tokom rata – naveo je izvor.
Ruski izvori tvrde i da je Putin spreman da u borbe pošalje dodatnih 300.000 do 400.000 ljudi, a Rusija bi mogla dodatno da pojača i represiju prema ljudima koje vlast označava kao “unutrašnje neprijatelje”.
U slučaju eskalacije, Rusija bi, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi mogla da intenzivira hibridno ratovanje i sabotaže protiv saveznika Ukrajine, kao i napade na rute kojima se iz Evrope doprema pomoć Ukrajini.
Zapadne službe strahuju i od mogućih napada na fabrike u Evropi koje proizvode vojnu opremu za Ukrajinu, ali procjenjuju da Putin ne želi direktan vojni sukob sa NATO, navodi Ekonomist.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.