Svijet

Kad nema aviona, stiže ČETVORONOŽNA BRIGADA: Zašto Evropa šalje koze, ovce i krave u prvu liniju borbe protiv požara

Dok se vatrogasci u Francuskoj i Španiji suočavaju s nedostatkom aviona za gašenje razarajućih šumskih požara, evropske institucije i stručnjaci sve više zagovaraju korištenje koza, ovaca i druge stoke kao jednog od ključnih alata za sprečavanje budućih katastrofa.

Kad nema aviona, stiže ČETVORONOŽNA BRIGADA: Zašto Evropa šalje koze, ovce i krave u prvu liniju borbe protiv požara
FOTO: LAURENT PERPIGNA/EPA

Koncept je jednostavan: životinje ispašom uklanjaju nisko rastinje i suhu vegetaciju koja predstavlja gorivo za požare, stvarajući prirodne protivpožarne koridore. Evropska komisija je ove godine zvanično podržala ovakav pristup, a istraživanja pokazuju da je ispaša stoke doprinijela usporavanju širenja požara u španskim regijama Ekstremadura, Andaluzija i Valensija.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da je najveći izazov finansiranje ovakvih programa i nedostatak dugoročne političke strategije.

– Na isti način na koji smatramo da je potrebno finansirati vatrogasce, moramo prepoznati i posao koji obavljaju pastiri – izjavio je Žordi Vendrel, direktor španske Fondacije Pau Costa, koja se bavi istraživanjem upravljanja šumskim požarima.

Požari koji prijete području Bordoa pokazali su koliko su poljoprivrednici važni u kriznim situacijama. Francuski farmeri posljednjih dana pomažu vatrogascima koristeći vlastite cisterne za vodu, ali stručnjaci upozoravaju da je upravo sve manji broj poljoprivrednika jedan od razloga zbog kojih se požari lakše šire.

Napuštena poljoprivredna zemljišta zarastaju u grmlje ili ih zamjenjuju guste šume koje lako gore. Satelitski sistem Copernicus potvrdio je da najveći požari koji trenutno pogađaju Evropu zahvataju upravo velika povezana područja šuma i niskog rastinja.

Iako prirodne hrane za koze ima dovoljno, uzgoj stoke više nije dovoljno isplativ. Hoze Marija Kastilja iz španske poljoprivredne organizacije ASAJA smatra da je bez dodatnih finansijskih poticaja gotovo nemoguće privući mlađe generacije u ovaj posao.

– Neki smatraju da poljoprivrednici koji žive uz granicu s Rusijom trebaju dobiti više novca jer predstavljaju prvu liniju odbrane. Pastiri koji održavaju područja podložna požarima predstavljaju potpuno istu vrstu prve linije odbrane – rekao je Kastilja.

Kao primjer dobre prakse navodi se katalonski projekat Fire Flocks, koji se finansira sredstvima Evropske unije i lokalnih vlasti. U okviru programa koze i ovce pasu na područjima koja su vatrogasne službe označile kao visokorizična, dok stočari proizvode poput sira i jogurta prodaju s posebnom oznakom koja ukazuje da kupovinom kupci podržavaju prevenciju požara.

U drugim dijelovima Španije istu ulogu imaju krave, ovce, pa čak i konji. U mjestu Kouso postoji dvomjesečna lista čekanja za kupovinu mesa krava koje učestvuju u ovakvim projektima, a prodaje se po cijeni od 10 evra po kilogramu.

Pročitajte još

Vendrel ističe da subvencije nisu potrebne kako bi se dokazala efikasnost ovog modela, već da bi se obnovile tradicionalne aktivnosti koje su nekada prirodno održavale ruralni prostor, navodi Politico.

– Šume i druga ruralna područja nekada su se održavala kroz ekonomske aktivnosti koje danas više nisu profitabilne. Zato više nema stvarnih poticaja da se o njima vodi računa – rekao je.

Evropska komisija je u martu u strategiji za prevenciju šumskih požara navela ispašu stoke kao jednu od mjera prilagođavanja klimatskim promjenama, a isti pristup uvršten je i u novu strategiju za evropski stočarski sektor.

Portparolka Evropske komisije Luiz Bogi izjavila je da se kroz evropski poljoprivredni budžet već finansiraju različite mjere zaštite od požara, uključujući ispašu stoke i izgradnju šumskih puteva koji služe kao protivpožarne barijere. Od 2028. Komisija planira da uvede i posebna tranzicijska plaćanja kako bi pomogla poljoprivrednicima koji žele preći na stočarstvo, dok zajedno s Evropskom investicionom bankom radi na novom finansijskom programu za ulaganja u ovaj sektor.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ispaša nije univerzalno rješenje. Džo MekNorton iz programa Copernicus ističe da u ekstremnim uslovima jaki vjetrovi mogu prenijeti goruće čestice preko protivpožarnih koridora, omogućavajući vatri da nastavi širenje.

Profesor Urbano Fra Paleo sa Univerziteta Extremadura smatra da ispaša mora biti dio šire strategije upravljanja krajolikom.

– Donosioci odluka to ne razumiju. Oni razmišljaju samo o upravljanju požarom kada izbije, a ne o upravljanju krajolikom prije nego što do njega dođe – poručio je Fra Paleo, prenosi N1.