Ona je za HRT rekla da se hrvatski poljoprivrednici već sedmu godinu suočavaju sa sušom, gradom i drugim vremenskim nepogodama, koje smanjuju njihove prihode i produktivnost.
Kao jedan od ključnih načina za prilagođavanje klimatskim promjenama Radić vidi veća ulaganja u navodnjavanje.
Hrvatska u tome zaostaje za evropskim prosjekom, a problem dodatno predstavljaju usitnjena poljoprivredna zemljišta i visoki troškovi savremene tehnologije, dodala je.
Dok evropski poljoprivrednik u prosjeku ima zemlju u komadu od 15 hektara ili u samo nekoliko većih dijelova, hrvatski poljoprivrednik na istoj toj površini mora da obrađuje i do 70 sitnih, razbacanih parcela, upozorila je savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede.
Tatjana Radić je ocijenila i da hrvatsku poljoprivredu, pored klimatskih promjena, ugrožava sve veća zavisnost od uvoza, prenosi HRT.
– Što se tiče uvoza, velikim dijelom tu odlučuju i sami potrošači. Činjenica je da imamo nižu potrošačku moć, ali isto tako, kada govorimo o cijeni svinjetine, možemo da vidimo da je cijena kilograma mesa gotovo jednaka cijeni kafe u kafić – poručila je ona.
Trgovinski lanci u Hrvatskoj bi, prema njenim riječima, trebalo da povećaju udio domaćih proizvoda i omoguće hrvatskim proizvođačima bolji pristup tržištu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.