Kada pomislimo ili se spremamo na godišnji odmor na more, najvažnija stavka svakako je budžet, odnosno novac koji ćemo tamo da potrošimo.
Troškovi života u našoj zemlji stalno rastu. Sindikalna potrošačka korpa dostigla je iznos od gotovo 3.000 KM, a uslijedilo je i novo poskupljenje goriva. Pokrenulo je to stara pitanja: slijedi li novo poskupljenje hrane? I dok građani strahuju, proizvođači prijete protestima. Nadležni šute.
U Republici Srpskoj i BiH radnici odavno ne mogu da žive od prosječne, a posebno od minimalne plate.
Nema naznaka da će se vratiti cijene koje su postojale prije sukoba u Ukrajini, ali ne bi trebalo da dođe ni do novog poskupljenja.
Hranim se dvaput dnevno, ne štedim kada je u pitanju ishrana i za ta dva obroka potrošim oko 15 maraka. Dakle, mjesečno između 450 i 500 KM, što je malo više od trećine moje plate, riječi su Nikole J. iz Banjaluke.
Svjetske cijene hrane u aprilu su porasle drugi mjesec zaredom. Cjelokupni rast cijena najvećim je dijelom posljedica rasta cijena mesa te dijelom ulja i žitarica.
Prosječna neto plata u Srpskoj isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za februar ove godine iznosila je 1.248 evra ili oko 2.433 KM. Radnici u Srpskoj istog mjeseca radili su za prosječnu neto platu od 1.392 marke.
Cijene svih namirnica u Republici Srpskoj sakodnevno rastu, ali od cijene mesa se vrti u glavi. Svaki odlazak u mesnice za građane je postao put u neizvjesnost, jer više ne znaju da li će moći da pazare meso koje su planirali, niti gramažu koja im treba.
Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?
Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja EU, a koji se reflektuju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta.
Sve manje građani razmisljaju o voću i povrću jer je brojnim stanovnicima i hljeb postaje luksuz. U trgovina jedan kilogram u zavisnosti od vrste, košta oko 3,50 KM, čak i više.
U Vladi Republike Srpske urađena je uporedna analiza cijena osnovnih životnih namirnica koja je pokazala da su cijene niže u Srpskoj nego u Federaciji BiH.
Svjetske cijene hrane u januaru su na najnižem nivou od februara 2021. godine zbog mjesečnog smanjenja cijeena žitarica i mesa, koje su više nego nadoknadile rast cijena šećera, saopštila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Građani koji budu pripremali mezu za predstojeće praznike moraće izdvojiti puno više novca, jer su cijene suhomesnatih proizvoda u posljednje dvije godine povećane i do 40 odsto pa tako kilogram čajne kobasice sada u prosjeku košta čak 25 maraka.
Nakon što su cijene hrane u prvoj polovini godine u Sloveniji divljale, trgovci su počeli spuštati cijene hrane, a pojedine kategorije doživjele su pojeftinjenje do čak 50%.
Nekadašnja voditeljka, danas influenserka, Olja Crnogorac podjelila je svoje iskustvo sa ljetovanja u Hrvatskoj, te nije krila razočarenje zbog visokih cjena.
Pored toga što hrana, koju jedemo, odnosno voće i povrće, i nije nekog kvaliteta cijene su za mnoge enormno visoke.
Veoma mnogo građana našlo se u poziciji da naglavačke promijeni svoje potrošačke navike, da sve više kupuju jeftiniju hranu ili čak izbacuju određene prehrambene proizvode sa svojih kućnih lista za kupovinu.
Dok ekonomisti tvrde kako rast cijena hrane može zaustaviti samo smanjena potražnja, iz Ministarstva poljoprivrede napominju da to neće biti prije jeseni jer na cijene hrane u Hrvatskoj u ljetnim mjesecima uticaj može imati i turistička sezona.
Jedna banana jedna marka. Glavica crvenog luka jedna marka. I to iz Kazahstana. Piletina 17 KM, a uskoro će biti 20 KM. O cijenama ribe da ne govorimo. Kada su kokošja jaja poskupjela 100 odsto?