Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u subotu da je mir sa Iranom na dohvat ruke i da će Ormuski moreuz ponovo da bude otvoren, prenosi Blic.
Obje strane govore o “memorandumu o razumevanju” koji bi trebalo da utvrdi mapu puta za rješavanje svih preostalih spornih pitanja, iako je sporazum još u fazi izrade, kako je u ponedejljak rekao američki državni sekretar Marko Rubio.
– Ili ćemo postići dobar sporazum ili ćemo morati da se pozabavimo tim pitanjem na drugi način – rekao je on.
Šta je u memorandumu
Sadržaj memoranduma za sada nije poznat.
Visoki zvaničnik američke administracije rekao je CNN-u da okvirni sporazum predviđa rok od 60 dana za postizanje konačnog dogovora. On je naveo da bi potencijalni sporazum garantovao da Iran nikad ne posjeduje nuklearno oružje i da se odrekne visoko obogaćenog uranijuma. Način na koji bi se uklonile postojeće zalihe bio bi predmet naredne faze pregovora.
– Suština ovog aranžmana je da Iran ne dobija ništa ukoliko ne ispuni svoje obaveze. Nema “nuklearne prašine” – nema novca. Kako se moreuz bude otvarao, tako će se proporcionalno ublažavati i blokada. To je princip “vjeruj, ali provjeravaj” na steriodima – rekao je izvor CNN-a.
Koja su ključna pitanja
Ormuski moreuz – Tramp tvrdi da će ključni naftni plovni put biti ponovo otvoren u skladu sa memorandumom, međutim više iranskih medija je u nedelju objavilo da će on ostati pod nadzorom Irana. Tokom perioda od 30 dana Iran bi postepeno omogućio povratak pomorskog saobraćaja na nivo prije rata
Američka blokada iranskih luka – Iran zahtjeva da se ona istovremeno ukine, ali je Tramp poručio da će blokada ostati na snazi “sve dok se sporazum ne postigne, potvrdi i potpiše”. Njegova izjava verovatno se odnosila na konačni sporazum, a ne na memorandum, napominje CNN
Obogaćeni uranijum – Potencijalni sporazum uključuje obavezu Teherana da ne razvija nuklearno oružje. Iran bi se takođe obavezao da započne pregovore o odricanju od svojih zaliha visoko obogaćenog uranijuma od preko 400 kg, kao i da obustavi novo obogaćivanje, prema izvoru CNN-a. Vjeruje se da je veliki deo tih zaliha zatrpan nakon američkih udara prošle godine. Iran insistira na tome da razgovori o uranijumu mogu da počnu tek nakon postizanja memoranduma o okončanju rata. Tramp je ranije rekao da bi obustava obogaćivanja uranijuma na 20 godina bila prihvatljivo rešenje
Zamrznuta iranska sredstva – Iran traži hitno odmrzavanje milijardi dolara koje se nalaze na računima u inostranim bankama. Dok izvori agencije Tasnim navode da bez oslobađanja određenog dijela sredstava već u prvoj fazi pregovora neće biti nikakvog sporazuma, visoki američki zvaničnik rekao je CNN-u da će odmrzavanje uslediti tek nakon ponovnog otvaranja Ormuza
Sankcije – Američki zvaničnici navode da će sankcije biti ukinute tek kada Ormuz bude potpuno otvoren i funkcionalan
Balističke rakete – Tokom sukoba SAD su tvrdile da iranske balističke rakete velikog dometa moraju da se unište. Ali, poslednjih nedelja se o raketnom arsenalu govori značajno manje
Liban – još nije jasno kako će se riješiti pitanje sukoba između Izraela i Hezbolaha u Libanu. Memorandum, prema Tasnimu, pominje “proglašenje kraja rata na svim frontovima, uključujući i Liban”, ali je Tramp tokom razgovora sa Benjaminom Netanjahuom navodno podržao pravo Izraela da “zadrži slobodu djelovanja protiv prijetnji na svim frontovima, uključujući Liban.”
Šta ako se rat zaista okonča
Ako je rat zaista pri kraju i Ormuski moreuz se ponovo otvori, svijet se suočava sa “logističkom noćnom morom”, piše CNN. Tu postoji nekoliko koraka:
Prvo, uklanjanje zastoja u moreuzu – to bi moglo da potraje jer se tankeri kreću približno brzinom bicikla. Najprije će oko 166 tankera, zarobljenih u Persijskom zalivu sa oko 170 miliona barela nafte, morati da napuste područje. Tek nakon toga prazni tankeri moći će da uplove, natoče teret i vrate se na svjetska tržišta. Povratak na puni kapacitet transporta mogao bi da traje i do tri meseca
Drugo, smanjenje zaliha – prazni brodovi će prvo da preuzimaju naftu iz skladišta, koja su napunjena tokom rata jer proizvođači nisu imali gdje drugdje da je smjeste
Treće, ponovno pokretanje proizvodnje – riječ je o složenom inženjerskom procesu koji može da traje više sedmica. Većina naftnih bušotina na Bliskom istoku bila je zatvorena tokom rata, a pošto su one velike i međusobno povezane, biće potrebna značajna koordinacija između kompanija i država
Četvrto, popravka oštećenja – tokom rata oštećen je niz rafinerija, postrojenja za proizvodnju prirodnog gasa i naftne infrastrukture. Predstavnici energetskih kompanija upozoravaju da bi potpuna obnova pojedinih ključnih objekata mogla da potraje godinama.
Šta dalje
Svijet i trgovci naftom će pažljivo pratiti razvoj događaja tokom narednih sedmica i mjeseci kako bi procijenili da li je Iran zaista spreman da odustane od kontrole prolaza kroz Ormuski moreuz i – ako jeste – da li će prestati da naplaćuje prolaz brodovima?
Iran je već doveo u pitanje Trampovu tvrdnju da će brodovi ponovo moći da prolaze slobodno kroz moreuz.
– Iako je Iran pristao da broj brodova koji prolaze vrati na nivo prije rata, to ni na koji način ne znači povratak slobodnog prolaza kakav je postojao pre sukoba – prenijela je državna novinska agencija Fars.
Kako će se situacija dalje razvijati, ostaje da se vidi..
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.