Rijetko kad je rezultat regionalnih izbora posmatran sa tolikom težinom kada je riječ o sudbini demokratije u Evropi.
Ipak, nije riječ o bilo kojoj evropskoj zemlji, već o Njemačkoj, motoru EU i zemlji koja je politički izolovala krajnje desničarske stranke. Kako se u Evropi naredne godine održavaju izbori, šokantni uspjeh Alternative za Njemačku (AfD) na pokrajinskim izborima u Saksoniji mogao bi da bude najava novih pobjeda desničara širom Starog kontinenta – kao i model za postizanje uspjeha među glasačima.
Francuski birači će narednog proljeća birati novog predsjednika. Izbori u Španiji trebali bi da se održe do avgusta, a u Italiji do kraja naredne godine.
U svim tim zemljama kandidati krajnje desnice bilježe snažan rast podrške i ugrožavaju aktuelne vlasti, koje birači krive za sistemske probleme svojih ekonomija, piše „Njujork tajms“ (NYT).
– Razvijena Evropa prolazi kroz neku vrstu sofisticiranog sloma države. Vlade nisu u stanju da odgovore na probleme vezane za troškove života. Nisu u stanju da ispune očekivanja svojih birača – rekao je za NYT analitičar Mudžtaba Rahman, specijalizovan za Evropu.
„Zaštitni zid na ivici kolapsa“
Uprkos ubjedljivoj pobjedi, AfD nije uspio da osvoji apsolutnu većinu, a rivalske stranke su rekle da neće formirati koalicionu vladu sa partijom čiji su lideri koristili nacističke parole i umanjivali značaj Holokausta. Mnogi su smatrali izbore u Saksoniji testom za tzv. zaštitni zid.
– Njemačka je podigla zaštitni zid protiv krajnje desnice. On je na ivici kolapsa – napisao je u postu na „X“ čileanski novinar Nikolas Sepulveda.
Naime, za većinu su potrebna 42 mandata, a prema najnovijoj projekciji njemačke televizije ZDF, AfD je dobila oko 44 odsto glasova i 39 od ukupno 83 mjesta u pokrajinskom parlamentu.
Očekuje se da će CDU, SPD, Zeleni i Ljevica zajedno takođe imati 39 mandata, dok će Savez Sare Vagenkneht (BSW) osvojiti preostalih pet. Time je BSW postao ključni faktor od čije podrške zavisi formiranje vlasti.
Germany Built a Firewall Against the Far Right. It’s on the Verge of Collapsehttps://t.co/7kunm0uAvD
— Nicolás Sepúlveda Gambi (@niko_sepulveda) September 6, 2026
Merc na pragu smjene?
Rezultati izbora mogli bi da oslabe poziciju njemačkog kancelara Fridriha Merca, ukoliko članovi CDU njega okrive za poraz stranke, u trenutku kada je liderska uloga Njemačke u Evropi već počela da slabi. Mercov položaj se, kako piše NYT, toliko pogoršao da neki analitičari otvoreno govore o njegovoj smjeni.
– To je veliki razlog za zabrinutost u Evropi… Slaba Njemačka, sa kancelarom čija se pozicija urušava i koji je prinuđen da se bavi unutrašnjim problemima, loša je stvar i na kraju će umanjiti sposobnost Evrope da se suoči sa svojim izazovima – rekao je Rahman.
„Antifašistički front pred kolapsom“
Zabrinutost zbog situacije u Francuskoj, gdje će predsjednik Emanuel Makron narednog proljeća da napusti funkciju, nije ništa manja.
Marin Le Pen, kandidatkinja glavne francuske krajnje desničarske stranke Nacionalni skup, ubjedljivo vodi u anketama za prvi krug izbora, a u posljednje vrijeme je čak zauzimala prvo mjesto i u simulacijama drugog kruga. To znači da je bliža vlasti nego ikada tokom 14 godina koliko pokušava da osvoji predsjedničku funkciju.
– Izgleda da je antifašistički front koji je opstajao od završetka Drugog svjetskog rata i u Njemačkoj i u Francuskoj sada pred kolapsom – rekao je za NYT Filip Marlijer, profesor Univerzitetskog koledža London.
Rahman je rekao da bi krajnje desničarska vlada u Parizu „destabilizovala EU na način na koji nijedni drugi nacionalni izbori to ne bi mogli, imajući u vidu veličinu Francuske, njen nuklearni arsenal i njenu ulogu jedne od osnivačica evropskog projekta“.
Francuski ministar za Evropu Benžamen Hadad ocijenio je u ponedjeljak da je pobjeda AfD „ozbiljan trenutak za Evropu“.
„Ovo je ozbiljan trenutak za Evropu da vidi kako krajnja desnica pobjeđuje na regionalnim izborima u Njemačkoj“, napisao je Hadad u objavi na društvenoj mreži „X“.
Da li je uspon desnice nezaustavljiv?
U Španiji bi krajnje desničarska stranka Voks mogla da se izbori za mjesto u narednoj koalicionoj vladi, dok je aktuelna vlada predvođena socijalistima opterećena skandalima oko korupcije i migrantskom krizom.
U Britaniji su vladajući laburisti u julu smijenili nepopularnog premijera Kira Starmera, u pokušaju da ojačaju svoju poziciju u odnosu na brzo rastuću krajnje desničarsku Reformu.
Ipak, uspon krajnje desnice nije nezaustavljiv. Uspjeh Reforme naglo je usporen nizom finansijskih skandala u koje je umiješan njen lider Najdžel Faraž.
U aprilu je krajnje desničarski lider Mađarske, premijer Viktor Orban, zbačen s vlasti nakon 16 godina. Orban je u ponedjeljak čestitao AfD-u na pobjedi, navodeći da je „ovo tek početak“.
Poraz njegove stranke Fides dao je nadu mejnstrim političarima da je i krajnja desnica ranjiva.
– To u kojoj mjeri mejnstrim političari treba da budu zabrinuti zbog uspjeha AfD-a, zavisiće od toga da li će, ukoliko na kraju dođe na vlast, ta stranka funkcionisati relativno normalno i da li će biti sposobna da kompetentno upravlja – rekao je za NYT profesor Timoti Bejl sa Univerziteta kraljica Meri.
Kako ukazuje „Njujork tajms“, italijanska premijerka Đorđa Meloni, čija populistička stranka ima neofašističke korijene, predstavlja svojevrsni model drugim političarima slične orijentacije.
Vlada Melonijeve, koja je ublažila retoriku o pitanjima poput Ukrajine i EU, nedavno je postala najdugovječnija u kontinuitetu u istoriji Italije, prenosi Blic.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.