Prvi put od Drugog svjetskog rata jedna njemačka pokrajina nalazi se na korak od toga da dobije vladu na čelu sa ekstremnom desnicom. Pobjedu u Saksoniji magazin „Špigl“ opisao je kao „politički zemljotres jačine devet stepeni po Rihteru“.
Zašto je ovo toliko važno
Ostavivši iza sebe vladajuću Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) njemačkog kancelara Fridriha Merca za čitavih 27 procenata, AfD je izveo podvig čije će se posljedice osjećati širom Njemačke, ali i van njenih granica.
Ukoliko uspije da preuzme vlast u ovoj saveznoj državi, AfD će dobiti široka ovlašćenja nad prosvjetom, kulturom i unutrašnjom bezbjednošću.
Između ostalog, stranka je obećala:napuštanje evrozone i ukidanje evra,zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz šengenskog prostora,uvođenje nastave ruskog jezika sa nastavnicima kojima je to maternji jezik, pokretanje ofanzive za „remigraciju“ i deportaciju i manje dodjeljivanja državljanstava, drastično kresanje budžeta javnim medijskim servisima, zabranu zastava duginih boja u školama i uvođenje obaveznog pjevanja državne himne, ponovno uvođenje školovanja kod kuće, obustavu izgradnje novih vjetroparkova, promjenu zvaničnog slogana pokrajine iz „Misli moderno“ u „Misli njemački“.
Zahvaljujući ovoj ubjedljivoj pobjedi, desničari sa ogromnim vjetrom u leđa dočekuju preostala dva pokrajinska glasanja ovog mjeseca, piše „Gardijan“.
Pobjeda AfD-a na pokrajinskim izborima izazvala je ozbiljnu zabrinutost među onima koji podržavaju ukrajinski otpor ruskoj invaziji.
Spoljnu politiku Njemačke vodi savezna vlast u Berlinu, a ne pojedinačne pokrajine, pa uspjeh AfD-a na pokrajinskom nivou neće odmah prekinuti trenutne isporuke vojne i finansijske pomoći Kijevu, piše „Skaj njuz“. Međutim, nagli skok podrške AfD-u duboko unosi podjele i potresa unutrašnju političku scenu jednog od najvažnijih evropskih saveznika Ukrajine.
AfD otvoreno zastupa proruske stavove i u svojoj politici se izričito protivi slanju oružja i vojne pomoći Ukrajini. AfD se stalno zalaže za brzo okončanje rata obustavom vojne pomoći, što bi u praksi primoralo Ukrajinu na teritorijalne ustupke.
Stranka se takođe aktivno bori protiv povlašćenog položaja ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj, tražeći ukidanje njihovog zaštićenog izbjegličkog statusa i obustavu socijalne pomoći koju trenutno primaju. Ono što dodatno zabrinjava sve koji su izbjegli od rata u Njemačku jesu izvještaji lokalnih medija koji ukazuju na to da jačanje ekstremne desnice podstiče netrpeljivost u društvu i sve češće napade na izbjeglice, uključujući i Ukrajince.
Ovaj trijumf podgrijao je sumnje u to da li nepopularni Merc može da opstane na čelu države nakon što su birači poslije svega 16 mjeseci njegove vlasti tako jasno odbacili njegovu politiku.
Kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel izjavila je u Berlinu da je cilj njene stranke da na sljedećim saveznim izborima 2029. dobije čak 40 odsto glasova. Prema trenutnim istraživanjima javnog mnjenja, AfD se već nalazi na prvom mjestu na saveznom nivou sa 28 odsto podrške.
Šta sljedeće može da se dogodi
Rukovodstvo AfD-a i njihov glavni kandidat u Saksoniji-Anhalt, medijski spretan bivši prodavac parfema Ulrih Zigmund, poručili su da su im birači dali jasan mandat za formiranje vlasti.
Ipak, budući da nema apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu, stranci su potrebni partneri koji bi ušli u koaliciju ili podržali manjinsku vladu.
Zigmund je prije izbora više puta ponovio da će se kandidovati za predsjednika pokrajinske vlade samo ako bude imao apsolutnu većinu. Ostale stranke su isključile mogućnost da mu pruže zvaničnu podršku i tako ga dovedu na vlast.
Međutim, mala populistička stranka BSW, koja spaja ljevicu i konzervativne stavove i koja je za dlaku prešla cenzus od pet odsto, nagovijestila je mogućnost prećutne saradnje.
Prije izbora, pojedini predstavnici CDU-a u ovoj pokrajini javno su doveli u pitanje politiku „zaštitnog zida“ (odbijanje bilo kakve saradnje sa ekstremnom desnicom). Zigmund je najavio da će narednih dana i nedjelja „pružiti ruku“ ostalim strankama i testirati do sada čvrst stav opozicionih stranaka.
Ukoliko ne uspije da sastavi većinu, predložio je raspisivanje novih izbora, za šta je potrebna dvotrećinska većina u pokrajinskom parlamentu.
Šta ovaj rezultat govori o politici „zaštitnog zida“
Šokantni ishod u Saksoniji-Anhalt pojačao je sumnje u održivost strategije tradicionalnih stranaka da po svaku cijenu drže AfD van vlasti. Kada je AfD jedini put do sada pobijedio u nekoj pokrajini – u susjednoj Tiringiji 2024. godine – ta pobjeda nije bila toliko ubjedljiva, pa su ostale stranke uspjele da sklope ideološki rogobatnu koaliciju svih boja.
S obzirom na ogromnu razliku sa kojom je AfD sada pobijedio, teško je zamisliti da bi poniženi CDU mogao ponovo da sklopi takav „Frankenštajn savez“ raznorodnih stranaka.
Pokrajinski premijer Sven Šulce i sam je priznao da njegova stranka više nema legitimitet ni da pokuša tako nešto.
Izbori predstavljaju žestok šamar za Merca i njegovu stranku. Vidno potreseni kancelar priznao je da je „duboko šokiran“ rezultatom. Izlazne ankete pokazuju da su birači ogorčeni zbog neispunjenih obećanja o oporavku privrede i očuvanju fiskalne discipline.
Cijene energenata, podstaknute inflacijom i ratom u Iranu, teško su pogodile stanovnike Saksonije-Anhalt, najsiromašnije njemačke pokrajine. Pokazalo se da su troškovi života bili presudan faktor za mobilizaciju birača, a ne pitanje migracija, koje je zaštitni znak AfD-a.
Šta donose naredni pokrajinski izbori
Birači u glavnom gradu Berlinu i u pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomorana na obali Baltičkog mora izlaze na birališta 20. septembra. Snažan zamajac koji AfD trenutno ima, uz opšte nezadovoljstvo građana Mercovom koalicijom desnice i ljevice, čini i ove izbore izuzetno rizičnim za vladajuće stranke:U Meklenburg-Zapadnoj Pomorani AfD trenutno ima blagu prednost u odnosu na SPD, ali je malo vjerovatno da će osvojiti apsolutnu većinu.Situacija u Berlinu je prilično zamršena – CDU, krajnje lijeva Ljevica i AfD vode izjednačenu borbu za prvo mjesto.
Čak i ako CDU uspije da zadrži blagu prednost na dan izbora, imaće ogromne muke da formira stabilnu koaliciju, što bi bio novi udarac za Merca i dodatno destabilizovalo njegovu vladu, prenosi Blic.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.