Akademik Novo Pržulj rekao je da je potrebno domaćinski se odnositi prema prirodnim resursima vodi, šumi i zemljištu, kako se ne bi ni od koga zavisilo i kako bi ti resursi dugo trajali.
– Zemljište nam je izuzetno važan resurs, jer od njega sve potiče, te moramo da ga njegujemo i gajimo, a ne samo da ga iskorištavamo – rekao je Pržulj novinarima.
On je napomeno da je potrebno vratiti se autohtonim sortama i genetičkim resursima, odnosno njegovanju i oplemenjivanju zemljišta, kako bi se sačuvala zdrava sredina.
– Moramo se vraćati održivom korišćenju prirodnih resursa, te je potrebno pronaći kompromis između kvaliteta i kvantiteta – rekao je Pržulj.
Nacionalni koordinator za hranu i ishranu Republike Srpske Dragana Stojisavljević istakla je da je potrebno obratiti pažnju na proizvodnju hrane, ali i na hranu koja ostaje kao otpad, a koji može da utiče na narušavanje kvaliteta života, na klimatske promjene i zdravlje uopšte.
Predstavnik Agencije za bezbjednost hrane BiH Dragan Brenjo rekao je da je neophodno što više razvijati svijest o značaju lokalnih proizvođača i uzgoju domaće hrane.
– U Republici Srpskoj je posljednjih godina porasla svijest o ovom značaju, ali ima još prostora za napredak. Treba što više da promovišemo svoje, te da znamo da nije sve tuđe što uvezemo i kvalitetnije, nego čak u većini slučajeva bude suprotno – rekao je Brenjo.
Prema njegovim riječima, glavni moto je “Ne ostavljajte nikoga iza sebe”, što znači da se mora voditi računa i o količini, o proizvodnji i životnoj sredini, ali i komšijama, kao i imati u vidu da se ima jedan život i jedna planeta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu