Paradajz je biljka koja je veliki potrošač, uzima sve minerale i vitamine iz zemlje, a ako je zemlja siromašna – paradajz neće uspjeti.
Dok su aprilske kiše omekšale zemlju i oprale prozore, maj je idealan trenutak da zasučemo rukave i uđemo u sezonski ritam sadnje.
Druga polovina aprila idealan je period za sve one koji žele da iskoriste proljećne dane za rad u bašti i pripremu bogate ljetnje i jesenje berbe.
Paradajz je jedan od osnovnih sastojaka mnogih jela, a kada se spoji sa bosiljkom je dobitna kombinacija. A ovo pravilo ne važi samo u kuhinji, već i u bašti.
Kada se pojave u bašti, puževi mogu da naprave haos brže nego što mislite – preko noći nestane tek iznikla salata, mlad bosiljak bude do temelja otkinut, a rasad potpuno uništena. Ove tihe štetočine ne biraju – sve što je svježe, sočno i mlado njihova je omiljena meta.
Jodje antiseptik širokog spektra koji razoručava široko polje bakterija, gljivica i drugih "napasnika" uzročnika infektivnih i upalnih procesa kod ljudi.
Pravi baštovani već uveliko se spremaju da posade prve sadnica paradajza u baštu. Paradajz je biljka koji je veliki potrošač, on iz zemlje uzima sve minerale i vitamine, a ukoliko je zemlja siromašna – paradajz neće uspjeti.
Ako ste u kasnim večernjim satima ugledali ježa kako tiho promiče kroz vašu baštu, nemojte misliti da je to slučajnost.
Ako imate baštu, sigurno znate da nije dovoljno zasaditi samo povrće i da je potrebno dodati i cvijeće koje će privlačiti oprašivače i terati štetočine. Jedna od najboljih biljki za tu namjenu je cinija.
Ako ste u potrazi za cvijetom koji će vašem vrtu ili balkonu donijeti eleganciju, nježne boje i lakoću održavanja postoji biljka koja će vas očarati i izgledom i jednostavnošću. U pitanju je lavanda.
Neočekivani mrazevi, niske temperature zemljišta i vlažni uslovi mogu usporiti klijanje i rast biljaka, pa sa sadnjom bašte ne treba žuriti – glavninu sjetve odradite u drugoj polovini mjeseca.
Koliko god da radite da biste svoj alat držali kako treba, nemojte ih poslije obavljenih zadataka samo baciti u skladište – korišćenje prljavih ašovčića, grabulja sledeći put kada vam zatreba može dovesti do širenja biljnih bolesti.
Kućni lijekovi za kontrolu štetočina u baštama i povrtnjacima imaju niz ozbiljnih prednosti.
Vrijeme je sadnje luka u baštama, pa pročitajte nekoliko savjeta kako da povećate prinos ove biljke i zaštite je od štetočina. Sve što vam je potrebno jeste soda bikarbona i vruća voda.
Neki cvjetovi svojom nevjerojatnom aromom jednostavno ostavljaju bez daha. Bilo da je riječ o mirisima koji nas podsjećaju na proljeće, luksuzne parfeme ili svježinu, miris cvijeta ima moć transformirati prostor i uljepšati nam dan.
S dolaskom proljeća, baštovani užurbano sade cvijeće i povrće, ali nepoželjni posjetioci mogli bi da im pokvare sav trud.
Dragoljub je još jedan baštenski cvijet koji se sadi u proljeće.
Krastavci su prilično lagane biljke za uzgajanje, bez jakih simpatija ili velikih razlika sa drugim biljkama.
Većina stanovnika urbanih područja smatraju golubove ozbiljnim štetočinama, jer mogu da prenesu razne bolesti, da zaprljaju prostor i naprave probleme brižljivo uređenim zelenim površinama.
Vrijeme je da se vratite baštovanstvu.
