Mnogi je smatraju dosadnim korovom koji peče na dodir i kojeg se treba što prije riješiti.
Paradajz cvijeta, ali ne daje plodove? Uzrok mogu biti temperatura, zalivanje, đubrenje, slab protok vazduha ili loše oprašivanje.
Ako ste ikada otišli na vikend, more ili nekoliko dana van kuće i vratili se uvenulim biljkama, znate koliko frustrirajuće može da bude održavanje bašte tokom ljeta.
Puževi golaći su muka svakog ko se bavi baštovanstvom. Ovi nepozvani gosti pojavljuju se čim otopli, a poslije svake kiše, kada zemlja postane vlažna i blaga, nastaje prava najezda.
Kako dolaze topliji dani, krastavci veoma brzo razvijaju nove listove i izdanke. Iako se može činiti da veća količina zelenila automatski donosi i više plodova, iskusni baštovani znaju da je za obilnu i kvalitetnu berbu važno pravilno oblikovati biljku još u ranoj fazi njenog razvoja.
Otkrijte kako održavati baštu ljeti uz jednostavne trikove za rezidbu, sadnju i njegu biljaka – idealno za početnike i iskusne vrtlare.
Ovaj jarkožuti cvijet, koji izgleda poput malog sunca, krije moćno prirodno oružje za svaku baštu.
Ako ste ikada izašli u baštu i zatekli svoje mlade sadnice potpuno uništene preko noći, znate kolika je to frustracija.
Dok su drugi kupovali skupa đubriva i tražili čudotvorne preparate za paradajz, teta Zora iz sela imala je svoj stari trik. Svakog juna, čim se na stabljikama pojave prvi cvetovi, uzela bi običnu drvenu štipaljku za veš i zakačila je na paradajz.
Baštovani dobro znaju da je sredina ljeta period kada paradajzu treba dodatna njega. Biljka istovremeno cvijeta, formira plodove i troši velike količine hranljivih materija iz zemljišta, zbog čega joj je potrebna redovna i pažljiva prihrana.
Osim organskih đubriva koja možete pronaći u poljoprivrednim apotekama, korisni mogu biti i domaći rastvori, među kojima se ističe jedan koji koriste čak i iskusni cvjećari.
Plamenjača je jedna od najčešćih i najopasnijih bolesti paradajza, a u povoljnim uslovima može da uništi čitav zasad za svega nedjelju dana.
Uzgoj vlastitog povrća može biti izuzetno koristan hobi, gdje čak i skromna gredica može osigurati vrijedan rod za porodični sto. Popularne kulture koje je generalno lako uzgojiti uključuju razne salate, blitvu, tikvice, grašak i jagode, no postoji jedna velika prepreka: puževi predstavljaju značajnu pretnju za mlade biljke.
Jedna od najpoznatijih metoda za uklanjanje puževa u bašti jeste upotreba prirodnih rješenja koja pomažu da se njihova populacija značajno smanji ili potpuno suzbije.
Plamenjača je jedna od najčešćih i najopasnijih bolesti paradajza, a u povoljnim uslovima može da uništi čitav zasad za svega nedjelju dana. Ova gljivična bolest napada listove, stabljiku i plodove, a posebno se brzo razvija tokom perioda povećane vlažnosti vazduha.
Pravilno zalivanje krastavaca jedan je od najvažnijih faktora za postizanje zdravog rasta i bogatog roda. Ove biljke imaju plitak koren i ubrzanu vegetaciju, pa im je potrebna stalna i umjerena vlaga u zemljištu.
Mnogi misle da je jun prekasno vrijeme za sjetvu povrća, ali iskusni baštovani tvrde upravo suprotno. Kako se zemlja zagreva, a dani postaju duži i sunčaniji, pojedine kulture niču brže nego u proljeće i daju odlične prinose tokom ljeta i rane jeseni.
Višegodišnje povrće je omiljeno među baštovanima. Nađite mu pravu lokaciju i zaboravite na njega sve do berbe.
Baka Ruža, koja godinama gaji povrće u svojoj bašti na Kosmaju, kaže da “paprika ne prašta nemar” i da se najbolji rezultat dobija samo ako se od samog početka vodi računa o zemljištu i korijenu. Kako objašnjava, sve počinje ubrzo nakon što se rasad primi.
Pravilno okopavanje paprike je pola posla u bašti, a vrijeme kada se to radi ima presudan značaj. Prvo okopavanje obavlja se čim rasad razvije treći par pravih listova, a drugo neposredno pred cvjetanje, otprilike 10 dana nakon prvog.
