Poslije nedjelja jakog sunca i visokih temperatura, nekada zelena bašta može krajem avgusta da izgleda prilično obeshrabrujuće.
Na internetu se često mogu pronaći saveti da se krastavci prihranjuju potopljenim hljebom, uz obećanja da će biljke zahvaljujući ovom triku bolje napredovati i dati veći rod. Međutim, ovakav način prihrane nije bez mana i ne bi trebalo automatski vjerovati da će ostaci hljeba napraviti čudo u bašti.
Rolne toalet papira mogu poslužiti kao praktične, biorazgradive posude koje olakšavaju sadnju lukovica i podstiču njihov pravilan razvoj uz minimalan otpad.
Mnogo je namirnica koje mogu da posluže u njezi biljaka i u bašti, a evo na koji način to možete učiniti sa jogurtom.
Limunska melisa, biljka iz porodice nane, privlači pažnju zbog svojih potencijalnih ljekovitih svojstava. Iako naučnici još uvijek ne razumiju u potpunosti njene mehanizme djelovanja, vjeruje se da njena antimikrobna, antioksidativna i antiinflamatorna jedinjenja mogu pomoći kod nesanice, anksioznosti i drugih zdravstvenih problema.
Ljetnji mjeseci donose duže dane i više vremena provedenog na otvorenom, no s njima stižu i neželjeni gosti.
Kada pomislite na jogurt, sigurno vam prvo na pamet ne padaju baštenski alati i uzgoj povrća.
Sve više baštovana okreće se ekološkim i humanim metodama za zaštitu svojih biljaka, a jedan od najpopularnijih prirodnih trendova je kačenje komada sapuna u dvorištu.
Aluminijska folija godinama je nezaobilazna u kuhinji, ali sve veći broj baštovana otkriva joj sasvim drugu namjenu — kao jeftino i jednostavno sredstvo za odbijanje štetočina.
Ne vadite mladi krompir samo zato što je stigao jul. Pravi trenutak zavisi od sorte i vremenskih uslova, pa je mnogo važnije posmatrati biljku nego datum.
Nisu imale skupa đubriva, hemiju ni internet, ali su im bašte bile pune krupnog i sočnog paradajza. Njihovi trikovi i danas daju odlične rezultate.
Baštovani se pozivaju da iskoriste jul za sadnju raznovrsnog povrća, voća i cvijeća koje će donijeti berbu kasnije tokom godine i unijeti boju u baštu sve do narednog proljeća.
Tokom ljetnih toplotnih talasa mnoge biljke teško podnose jako sunce. Zemlja se brzo isušuje, listovi mogu da izgore, a povrće sporije napreduje uprkos redovnom zalivanju.
Ako vam je paradajz počeo da vene, krastavci žute, a paprike odbacuju cvjetove, nemojte odmah kriviti sunce.
Uzgoj paradajza u sopstvenoj bašti, na balkonu ili u plasteniku pruža poseban urok – nema ničeg ljepšeg od trenutka kada uberete sočan, zreo plod koji je cijelog ljeta upijao sunčeve zrake.
Za neke ljeto počinje prvim paljenjem roštilja, za druge ljetnim solsticijem, ali za mnoge istinske gurmane ono stiže s prvim paradajzom sezone na tezgama pijaca ili u vlastitim baštama.
Mnogi koji sade paradajz u bašti svake godine imaju isti cilj - što više velikih, sočnih i crvenih plodova. Neko mijenja sortu, neko dodaje prirodno đubrivo, neko pažljivo prati zalivanje, a iskusni baštovani često imaju i male trikove koje prenose iz sezone u sezonu.
Plemenjača, poznata i kao plamenjača (Phytophthora infestans), jedna je od najopasnijih bolesti paradajza.
Mnogi je smatraju dosadnim korovom koji peče na dodir i kojeg se treba što prije riješiti.
Paradajz cvijeta, ali ne daje plodove? Uzrok mogu biti temperatura, zalivanje, đubrenje, slab protok vazduha ili loše oprašivanje.
