
Književnik svojevremeno okačio zagonetno upozorenje na vrata stana: Branko Ćopić prije 41 godinu okončao život SKOKOM SA MOSTA
Branko Ćopić izvršio je samoubistvo 26. marta 1984. godine skokom sa savskog mosta u Beogradu.
Branko Ćopić izvršio je samoubistvo 26. marta 1984. godine skokom sa savskog mosta u Beogradu.
U Hašanima, rodnom mjestu Branka Ćopića, danas će biti obilježena 41 godina od smrti ovog velikog srpskog književnika.
Banjaluka ima 710 ulica i trgova, a njihovi nazivi su česta tema rasprava i žestokih komentara. Ipak, mnogi zaslužni velikani ni još nisu dobili svoju ulicu u Banjaluci, a na "listi čekanja" dugo je bio i čuveni Branko Ćopić.
U Hašanima je danas obilježeno 40 godina od smrti Branka Ćopića, jednog od najčitanijih srpskih pisaca.
Ćopić je bosanskohercegovački književnik srpskog porijekla, jedan od najtiražnijih i najčitanijih pisaca sa prostora bivše Jugoslavije.
U Hašanima, rodnom mjestu književnika Branka Ćopića, danas će biti održana manifestacija "Ćopićevim stazama djetinjstva".
Kulturno-zabavna manifestacija Dani Branka Ćopića "Znam ja nas" koja će se u Hašanima održati 16. i 17. septembra okupiće oko 15 likovnih umjetnika koji će raditi djela na temu likovi iz Ćopićevih djela.
Vršilac dužnosti direktora Javne ustanove (JU) "Bašta sljezove boje" Hašani Blaženka Kenjalo rekla je da će u rodnom mjestu književnika Branka Ćopića ove godine biti održana prva Brankova umjetnička kolonija.
Kada je pjesnik i glumac Srećko Marčeta, ispred kuće u kojoj je rođen Branko Ćopić, a poviše rječice Japre u kojoj je omiljeni pisac bosonog lovio ribu, zapodjenuo priču o djedu Radi Ćopiću i drugim junacima “Magarećih godina”, trojica najmlađih Ćopića borila su se da zadrže suze.
U organizaciji teatra „Scena” Novi Grad, u Hašanima, rodnom mjestu književnika Branka Ćopića, pod Grmečom, juče je održana 15. književna kolonija "Rijeka Misli".
Na Palama je večeras prikazan dugometražni dokumentarni film o piscu Branku Ćopiću, a govori o tome kako je poslijeratni najčitaniji, najprevođeniji, najtiražniji pisac cijelog jugoslovenskog prostora, podjednako omiljen i kod djece i kod odraslih, postao prvi jeretik komunističke Jugoslavije.
Film "Ljudovanje kod Ćopića", priča o Radi Ćopiću, djedu pisca Branka Ćopića, sinoć je premijerno prikazan u Novom Gradu.
Ćopićeva kuća i učionica na otvorenom su spremne za sve učenike iz Republike Srpske i Srbije, poručeno je sa zvanične ceremonije u Hašanima, prošlog septembra.
Lasta Sofija Jović, djevojčica sa dva imena, učenica drugog razreda osnovne škole u Gradiški, buketom cvijeća dočekala je prvo proljeće u ovom kraju. Ona je rođena u Japanu a prvi razred završila je u Kini. Sada je kod djeda i bake i Brestovčini kod Gradiške.
Branko Ćopić bio je jedan od najvećih jugoslovenskih pisaca. Svoju prvu pripovjetku napisao je 1936. godine, a u njegovim djelima dominiraju teme iz života ljudi iz Bosanske krajine i Narodnooslobodilačkog rata.
Bio je 26. mart 1984. godine. Branko Ćopić izlazi iz svog stana, tu negdje oko "Beograđanke", najviše beogradske palate, i odlazi do hotela "Moskva". U restoranu na spratu naručuje kafu i dugo gleda na Savu.
Pisac Slobodan Mandić i pjesnici Alek Vukadinović i Selimir Radulović dobitnici su književne nagrade iz Fonda Zadužbine Branka Ćopića za djela visoke umjetničke vrijednosti.
Filmska priča o Radi Ćopiću, djedu čuvenog pisca Branka Ćopića, po tekstu Srećka Marčete, scenariste i glumca iz Novog Grada, snimljena je u Hašanima.
U Muzeju Kozare večeras je otvorena manifestacija "Stazama Brankovog života" koja je posvećena velikom srpskom piscu Branku Ćopiću.
„Kućico moja, najlepši raju!“ Pripovijedao je, i pripovijeda i danas Branko Ćopić kroz svog ježurka, pa ipak njegovu univerzalnu poruku o ljubavi prema domu i otadžbini prvi zaboravljaju oni koji ga najviše svojataju.