Definisan kao dominantni odnos moći, institucija i normi u razvoju društva, svjetski poredak u novijoj istoriji uglavnom ne traje suviše dugo, već se mijenja shodno novim odnosima.
Učestali šumovi u komunikacijama najvećih svjetskih igrača na geopolitičkoj mapi svijeta koji su tokom posljednjih desetak godina postali sve izraženiji, ne iznenađuju, već upućuju na sve izvjesniji prelazak
svijeta iz unipolarnog poretka, kojim su posljednjih tridesetak godina dominirale SAD, u novi multipolarni poredak sa nekoliko novih velikih igrača.
Geopolitičkim zaokretom prema Indopacifiku i izazovima Kine, Vašington je poslao poruku da Evropa više nije u prioritetu njegovih spoljnopolitičkih interesa, dovodeći u pitanje povjerenje u transatlanski savez i stavljajući kolektivni Zapad pred ozbiljne prijetnje.
Slike polarnog prostranstva najsjevernijeg dijela planete, zaleđenog Arktičkog okeana i glečera na vrhu zemljine ose se nepovratno mijenjaju ne samo usljed klimatskih promjena, ubrzanog zagrijavanja i razvoja savremenih tehnologija, već i usljed rastuće potražnje za prirodnim resursima, pojačane konkurencije velikih sila, i sve prisutnijeg geopolitičkog nadmetanja.
Donald Tramp je pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD, postavši, uz Grovera Klivlenda, jedini
američki predsjednik koji je dobio dva mandata koji nisu bili povezani (Klivlend je bio predsjednik
1885-1889. i 1893-1897. godine).
U BiH mnogo toga stagnira i propada, ali, zato, diplomatska sramota napreduje.
Arktik, najsjeverniji i najmanje naseljeni dio planete, region stabilnosti, niskih tenzija i fine diplomatije, najbolji primjer izuzetnosti mira i izolovanosti od spoljnopolitičkih sporova, i do nedavno i jedna od rijetkih geopolitičkih pozornica bez napetosti između Zapada i Rusije.
