Doktorka Jasmina Ćorović-Kuburović, internistkinja i kardiologinja govorila je o iznenadnim srčanim tegobama među mladima.
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok obolijevanja i umiranja u BiH.
Od ukupnog broja građana koji godišnje preminu u Srpskoj, svaki peti umre od karcinoma.
Svjedoci smo neumoljive statistike koja pokazuje da se od raka dojke svakodnevno obolijeva i umire.
Od moždanog udara u Srpskoj godišnje oboli više od 4.500 pacijenata, a u posljednje vrijeme primjetan je porast broja oboljelih, među kojima je sve više ljudi srednje životne dobi.
Kardiovaskularne bolesti godišnje u Bosni i Hercegovini odnesu oko 19.000 života, a skoro 45 odsto ukupne smrtnosti odnosi se na ova oboljenja.
Od ukupnog broja preminulih za godinu dana u Srpskoj, gotovo svaki drugi bitku izgubi zbog bolesti cirkulatornog sistema.
Samoubistvo je glavni uzrok prerane nasilne smrti koji se može spriječiti, a pod uticajem faktora rizika na koje se može djelovati.
Bol uzrokovana žgaravicom može biti toliko neugodna da poremeti svakodnevni život. Što je još ozbiljnije, istraživanja pokazuju da može povećati rizik od smrtonosne bolesti koju je teško uočiti.
Više od 90 odsto slučajeva karcinoma pluća su posljedica aktivnog ili pasivnog udisanja duvanskog dima.
U Srpskoj je u porastu broj oboljelih i preminulih od raka pluća, za koji su prevencija i rano otkrivanje dosta teški jer su početne promjene, uglavnom, asimptomatske.
Zbog bolesti bubrega u UKC Srpske godišnje se liječi 800 pacijenata, a oko 5.000 bude pregledano, dok u Federaciji BiH od posljedica ove bolesti umre više od 300 ljudi.
Od ukupnog broja preminulih godišnje, svaki šesti u Republici Srpskoj bitku izgubi od karcinoma, a samo za pola decenije maligne bolesti odnesu skoro 15.000 života.
Sa dijagnozom karcinoma grlića materice u Srpskoj se godišnje suoči najmanje 200 žena, među kojima je sve više mlađih od 40 godina, dok ova opaka bolest, u prosjeku, svake sedmice ugasi jedan život.
Od ukupnog broja preminulih u Srpskoj tokom prošle godine, ubjedljivo najviše ljudi je umrlo od kardiovaskularnih oboljenja, a na drugom mjestu su karcinomi.
Sa samo nekoliko malih promjena u našim životnim navikama, možemo smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, kao i poboljšati kvalitet života.
