Veliki broj odličnih studija napisan je meksičkoj mističnoj tradiciji, a jedna od novijih je “Meksički san” francuskog pisca Žan Mari Gistava Le Klezioa.
Meksički mit o bogu Tlaloku, božanstvu vode, pripovijeda kako je on podigao zemlju iz voda potopa.
Kada bi se birala zemlja u kojoj je magijski svijet predaka ostao da živi i u modernim ljudima, to bi svakako bio Meksiko.
Poslije 11. septembra 2001. godine i terorističkog napada Bin Ladenovih fanatika na mit o nepobjedivoj Americi, vojne i policijske službe SAD su još više pojačale sisteme nadziranja i prikupljanja podataka.
Film Tonija Skota "Neprijatelj države", s Vilom Smitom i Džinom Hekmenom, pokazuje kakve su, zapravo, moderne mogućnosti špijunaže.
Problem terorizma posebno pogađa SAD, pa je poslije rušenja kula bliznakinja u Njujorku 11. septembra 2001. vojna sila preusmjerena na jačanje unutrašnje kontrole.
Najpoznatiji mislioci postmoderne scene Noam Čomski, Žan Bodrijar i Pol Virilio napisali su možda svoje najbolje eseje baš na temu virtuelnih ratova.
Ono što se dogodilo u Zalivskom ratu s Irakom 1991. i još više ono što se dogodilo u ratu sa SR Jugoslavijom 1999. godine, predstavljalo je novo poglavlje u istoriji ratovanja koje se uslovno može nazvati - virtuelnim ratovima.
Sva nova tehnološka čuda ne bi bila moguća bez genijalnih izuma Nikole Tesle.
U SAD čak i predsjednik može biti virtuelna zvijezda.
U naučno-fantastičnim romanima Filipa K. Dika "Tri stigmate Palmera Eldriča" i "Tecite suze moje, reče policajac"ili Balardovom "Sudaru" erotska veza ljudi i mašina osnova je čitave priče.
Virtuelna pornografija trenutno je najpopularnija zabava na svijetu, a broj sajtova za virtuelni seks mjeri se u stotinama miliona.
Stiv Berd u svom eseju "Budućnost je ženskog roda" smatra da je gotovo s erom patrijarhalne dominacije muškaraca, koja je bila povezana sa starim modelom industrijske ekonomije grube muške radne snage i ženske pokornosti.
Ono što je danas sasvim izvjesno jeste to da su feministkinje u SAD na kraju milenijuma najvatrenije zagovornice tehnosvijeta i sajber kulture.
Najbrže rastuća poslovna grana u SAD koja se direktno tiče interneta i sajber sfere je reklamna industrija.
Tvorac TV serije “Dosije X”, Kris Karter, objašnjava u svom djelu da postoji zavjera vanzemaljskog porijekla na planeti Zemlji.
Holivudska industrija snova prednjači u stvaranju paralelnog digitalnog svijeta audio-vizuelne zabave u kojem su apostoli nove religioznosti ljudi poput Kamerona, Spilberga ili Lukasa, a sveci sve same zvijezde moderne pop kulture, od Švarcenegera, preko Klinta Istvuda, do Harisona Forda.
Mnogi vjeruju da se mogu priključiti zauvijek na matricu sajber sfere ili matriks, kako je naziva pisac Vilijam Gibson, i postati besmrtni.
U svom eseju "Tejar i tehnognoza" Pol Grot, sajber teoretičar i jedan od urednika popularnog elektronskog magazina "Medijamatik", piše kako je religiozna misao jezuite De Šardena pravi smisao dobila tek nastankom interneta.
Trikovi video opsenara mogu često da se koriste u poneke "prljave" svrhe, a o tome govori film "Ratom protiv istine" Memeta i Levinstona.
