Svaki dodatni centimetar na vašem struku povećava rizik od srčane insuficijencije za 11 odsto.
Nažalost, imamo loše vijest za sve one koji se bude gladni. Naime, nova istraživanja pokazuju da prvi obrok u danu trebate imati tek u 11 časova ako pokušavate smršati. Barem tako tvrdi Tim Spektor, profesor genetske epidemiologije na Kings koledžu Londonu.
Vojska SAD mogla bi se suočiti sa nedostatkom osoblja, pa čak i smanjenjem nivoa spremnosti za misije zbog stalnih problema američkog stanovništva sa gojaznošću, navodi se u istraživanju koje je objavio "Žurnal nutricione edukacije i ponašanja".
U Hrvatskoj 65 odsto stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu, zbog čega je na neslavnom vrhu među evropskim zemljama, odmah nakon Malte, rečeno je danas na konferenciji za novinare uoči osmog hrvatskog kongresa o debljini.
Mjerenje struka nekada ne mora samo biti iz estetskih razloga. Od davnina se priča da gojaznost i visok nivo holesterola utiču negativno na zdravlje.
Naučnici su godinama tvrdili da gojaznost nije uzrokovana samo nedostatkom treninga i prejedanjem. Sada su stručnjaci s Kings koledža u Londonu otkrili još desetine dijelova naše DNK koji utiču na metabolizam, koji igra ključnu ulogu u gubljenju težine.
Naime, najbitnije pravilo je da birate hranu koju jedete, a ne ukoliko sati.
Gojenje i praznici kao da moraju zajedno. I kako uživati u svim đakonijama, a ne ugojiti se za predstojeće praznike, za Zadovoljnu otkriva nutricionistkinja Branka Mirković.
Od samog početka pandemije je poznato da gojaznost predstavlja rizik za težak oblik kovida i postkovid sindroma. S jedne strane, to je zbog lošijeg fizičkog stanja, većeg broja propratnih bolesti ili mehaničkih problema s disanjem.
Nakon što je šestaestogodišnji tinejdžer iz Vranja 18. novembra preminuo od korona virusa u niškoj klinici za dječije interne bolesti poslije 14 dana borbe na respiratoru, iz te ustanove rečeno je da je adolescent imao visok indeks telesne mase, odnosno da je bio gojazan, što je, inače, veliki faktor rizika u kovidu.
Gojaznost je, pored povišenog pritiska i dijabetesa, veliki faktor rizika i ima lošu prognozu kod kovid pacijenata.
Stres i gojaznost se smatraju bolestima modernog doba, koje se podjednako pojavljuju kod oba pola, odraslih i dece.
Načelnica Dječije klinike Kliničko-bolničkog centra "Dr Dragiša Mišović" doktorka Olivera Ostojić kaže za RTS da trenutno imaju 25 djece i 17 pratilaca - njihovih majki koje su, takođe, kovid pozitivne. Ona je navela da je za vikend bio veći broj prijema.
Načelnica Dječije klinike Kliničko-bolničkog centra "Dr Dragiša Mišović" doktorka Olivera Ostojić kaže za RTS da trenutno imaju 25 djece i 17 pratilaca - njihovih majki koje su takođe kovid pozitivne.
Ukoliko želite da smršate, prvi i najbitniji korak je da otkrijete koji je vaš uzrok gojaznosti.
Većina smrtnih ishoda od posljedica infekcije virusom korona u svijetu registrovana je u zemljama u kojima je značajan procenat gojaznih ljudi, navodi se u najnovijoj studiji.
Poslije 50. godine dolazi do brojnih promjena kod oba pola, poput manjka energije i libida, kao i viška kilograma.
Optimalna tjelesna težina je veoma važna za zdravlje i funkcionisanje cjelokupnog organizma.
Stres je jedan od najčešćih krivaca zašto se gojimo. Hronični stres negativno utiče na cjelokupnozdravlje i neprijatelj je svake dijete.
