Keto dijeta već godinama privlači pažnju zbog obećanja o brzom gubitku kilograma, ali iza popularnog režima ishrane kriju se i određeni rizici.
Nedavna studija Univerziteta Utah objavljena u časopisu Science Advances, istražuje kako keto dijeta utiče na tijelo tokom dužeg perioda i izaziva zabrinutost u vezi sa njenom ukupnom sigurnošću i efikasnošću za metaboličko zdravlje.
Društvene mreže su prepune preporuka za različite vrste dijeta, ali postoji nekoliko onih koje ostaju u modi bez obzira na sve. Jedna od tih je keto dijeta, odnosno dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata. Ali kako naučnici počinju da shvataju kako ova dijeta funkcioniše, otkriva se i više o njenim rizicima.
Jedna od najsuperiornijih dijeta XXI vijeka je keto dijeta. Nju su među prvima otkrili i promovisali pobornici bodi bildinga, jer su uz pomoć pametnog trošenja masti uspijevali da izgrade moćnu mišićnu masu i da oblikuju svoje tijelo na način koji su zamislili.
U djetinjstvu sam bio gojazan i po izvještaju endokrinologa imao 54 odsto tjelesnih masti (normalne vrijednosti su od 10 do 15 odsto „body fata”).
U moru dijeta zasnovanih na različitim principima, teško je izdvojiti najbolju. Međutim, ona koja je za kratko vrijeme stekla titulu “najmodernije” je sigurno poznata keto (ketogena) dijeta.
Keto dijeta je sve popularnija i jedan je od najbržih načina mršavljenja, a temelji se na smanjenom unosu ugljenih hidrata i povećanom unosu proteina i zdravih masnoća.
Trenutno najveći trend u svijetu ishrane je ketogena dijeta, bogata u mastima i siromašna u ugljenim hidratima. A da li je zaista dobra kao što svi uvjeravaju? Jedna blogerka riješila je da provjeri.
