Prinos meda u Republici Srpskoj ove godine je solidan uprkos proljetnim i ljetnim kišama, a cijena jedne tegle ostala je nepromijenjena.
Pčelinjaci u selima na obroncima Golije kod Ivanjice vrlo često su na meniju medveda, a štete su ogromne jer napadima izgleda nema kraja.
Prinosi meda u Hercegovini ove godine su bolji nego nekoliko prethodnih, izuzetno loših, pa se očekuje da će ova biti solidna, ocjena je hercegovačkih pčelara.
Kaže se da zdravlje ulazi na usta, zato je važno čime započinjemo svoj dan.
Svima je dobro poznato koliko med pozitivno utiče na imunitet, međutim, količina ovog prirodnog zaslađivača nije uvijek ista za svakoga, upozorava ruska nutricionistkinja Ana Košečkina.
Zdrava i bujna kosa san je svake žene. Pripadnice ljepšeg pola odvajaju velike sume novca i kupuju razne preparate kako bi kosi obezbijedile potrebnu njegu, ali postoje i mnogo jeftinija i pristupačnija rješenja.
Pčelarstvo je mnogima primaran posao ali i dobar izvor dodatnih prihoda. Iako ćemo mnogo više čuti o muškim pčelarima, to nije slučaj na gazdinstvu jedne samohrane majke sa troje djece u opštini Blace, koja je jedina žena koja se u Topličkom okrugu bavi pčelarstvom.
Vremenske prilike nikako ne idu na ruku pčelarima i već sada možemo konstatovati da će ove godine biti problema sa količinama meda.
Pčelarstvo u Republici Srpskoj je u punom cvatu o čemu najbolje govori podatak da se svake godine povećava broj pčelara i košnica, a razlog je, kažu upućeni, bolja organizacija i veći podsticaji.
Med je vjerovatno jedna od najzdravijih namirnica s kojom treba da započnete dan.
U Republici Srpskoj danas egzistira oko 5.800 pčelara, a najveći broj njih ovim poslom se bavi iz hobija.
Med je vjerovatno jedna od najzdravijih namirnica s kojom treba da započnete dan.
Livadski, bagremov, šumski, lipov, suncokretov ili neki drugi? Ovo su samo neka od pitanja koja muče mnoge potrošače i ljubitelje meda. Kvalitet i sastav zavise od mnogo faktora.
Loše vrijeme i kiša prouzrokovaće slabije prinose kada je riječ o prvoj bagremovoj paši ove sezone pa su pčelari prinuđeni da kroz prihranu sačuvaju društva, kako bi na tržištu bilo dovoljno domaćeg meda, jer je uvozni često upitnog kvaliteta.
Med važi za jednu od boljih zamjena za bijeli šećer. Iako je riječ o zdravoj namirnici, ne treba pretjerivati sa konzumacijom.
Evropska komisija je u svom izvještaju navela da je značaj dio meda koji se uvozi u Evropu lažan, ali što je još gore da se često to ne otkrije. Većina krivotvorenog meda dolazi iz Kine i Turske.
Možda ste čuli da djeca mlađa od jedne godine ne smiju jesti med. To je istina - stručnjaci preporučuju odgađanje uvođenja meda kod male djece jer može nositi bakteriju koja je posebno opasna za dojenčad.
Ponekad se probudimo usred noći jer je našem mozgu potreban glikogen i podstiče nadbubrežne žlijezde da izbace adrenalin i kortizol iz tela.
Konzumiranje meda iz jednog cvjetnog izvora može poboljšati kontrolu šećera u krvi i smanjiti razinu holesterola kada se uzima u kontekstu zdrave prehrane, navodi se u nedavnoj studiji objavljenoj u Nutrition Reviews.
Nakon dvije godine relativno loše medonosne sezone, pčelari banjalučke regije zadovoljni su ovogodišnjim prinosima, ali nisu subvencijama, zbog čega očekuju da će im podsticaji u sljedećoj godini biti veći.