Danas slavimo Obrezanje Gospodnje, dan kada je obrezan Isus Hrist.
Od davnina, ljudi su se trudili da predvide ili čak utiču na to kog će pola beba biti. Svaka kultura, pa tako i srpska, razvila je svoje specifične običaje i vjerovanja koja se prenose s generacije na generaciju.
Manastir Koporin je duhovni dragulj Srbije, nalazi se na tri kilometra od Velike Plane, pri graničnom pojasu sa Smederevskom Palankom.
Mali Božić, poznat i kao Srpska Nova godina, praznuje se 14. januara, a osim što je posvećen Svetom Vasiliju Velikom, ovaj dan nosi mnoge običaje i vjerovanja koja potiču iz predhrišćanskih vremena.
Smatralo se da će djeca rođena na Božić uvijek imati božiju zaštitu, da će im sudbina biti naklonjena, da će biti dobri ljudi, a za njih su se vezivale i još neke lijepe osobine – da su veoma nesebični, da su osobe na koje drugi mogu da se oslone, veoma nježni i da šire samo ljubav i dobrotu oko sebe.
Božić, praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista je jedan od važnijih kod Srba.
Dobar dio Srba će vam reći da je za njih "dok ne probaju lava, svinja kraljica životinja".
Pravoslavni Božić nije samo vjerski praznik. To je vrijeme kada se prepliću tradicija, vjerovanja i običaji. I u svim narodnim vjerovanjima, od Badnjaka do Božića, najvažniji je mir, ljubav i zajedništvo.
Pravoslavni vjernici prema julijanskom kalendaru sutra proslavljaju Božić, najradosniji hrišćanski praznik koji prati niz lijepih običaja i porodična okupljanja. Mir Božji, Hristos se rodi!
Božić je najveći pravoslavni praznik koji se proslavlja 7. januara, tog dana se slavi rođenje Isusa Hrista, a prethode mu božićni post i Badnji dan.
U svim kućama Badnje veče proslavlja se svečano, a običaji imaju vjerski karakter.
Badnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče običaja.
Pravoslavni vjernici danas obilježavaju jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika - Badnji dan, a za samo Badnje jutro se vezuju brojni običaji prepuni simbolike.
Badnji dan i Božić sa sobom nose mnoge običaje.
Badnji dan i Božić su praznici koje skoro sve porodice provode zajedno.
U posljednjim danima pred Božić, serija praznika, među kojima su i Oci, uvodi nas u svečanu atmosferu.
Tucindan je narodni praznik koji prethodi Božiću.
Prema starim srpskim vjerovanjima, od 10. januara do Bogojavljenja, odnosno 19. januara, traju "Nekršteni dani".
Srpska pravoslavna crkva danas obilježeva Svetu Anastasiju Uzorešiteljnicu, a ovu svetiteljku, koja je bila jedan od stvaralaca istorije i kulture hrišćanske Evrope, poštuju i vole i pravoslavci i rimokatolici.
Božić je za pravoslavce najvažniji praznik, obilježen ljubavlju, mirom i porodičnom srećom. Okuplja sve članove porodice, a djeca imaju posebnu ulogu u očuvanju tradicija i stvaranju uspomena.