Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas praznuju dan Svetog Grigorija Niskog, koji se u narodu cijeni kao dan praštanja.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici, sutra slave praznik posvećen Svetom Grigoriju, episkopu Niskom, svetitelju koji je mnogo učinio za širenje vjere i uspostavljanje hrišćanstva kakvog danas poznajemo.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave praznik posvećen Svetom mučeniku Polievktu, hrišćanskom svetitelju iz 3. vijeka.
Sveti Jovan Krstitelj slavi se sutra i predstavlja jednu od najzastupljenijih slava.
Dio važnih običaja za Bogojavljenje povezan je sa bogojavljenskom vodoom koja se danas uzima u crkvama odnosno manastirima.
Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Bogojavljenje kao jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave Bogojavljenje, a za ovaj dan se vezuju brojna vjerovanja i običaji.
Pravoslavni vjernici sutra, 19. januara, obilježavaju Bogojavljenje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, a pored puno lijepih običaja vezanih za ovaj dan, jedna od praksi vjernika jeste i da svetu vodicu iz crkve ili manastira ponesu u svoj dom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra obilježavaju Sabor 70 Svetih apostola, a taj dan slovi za jedan od najtužnijih u godini.
Srpska pravoslavna crkva sutra slavi svetog proroka Malahija.
Serafim Sarovski je jedan od najvećih ruskih podvižnika i čudotvoraca.
Crkva i vjernici sutra slave praznik posvećen Svetom Silvesteru, episkopu iz Rima koji je sve do danas ostao poznat kao svetitelj koji je prepravljao običaje hrišćana.
Danas slavimo Obrezanje Gospodnje, dan kada je obrezan Isus Hrist.
Od davnina, ljudi su se trudili da predvide ili čak utiču na to kog će pola beba biti. Svaka kultura, pa tako i srpska, razvila je svoje specifične običaje i vjerovanja koja se prenose s generacije na generaciju.
Manastir Koporin je duhovni dragulj Srbije, nalazi se na tri kilometra od Velike Plane, pri graničnom pojasu sa Smederevskom Palankom.
Mali Božić, poznat i kao Srpska Nova godina, praznuje se 14. januara, a osim što je posvećen Svetom Vasiliju Velikom, ovaj dan nosi mnoge običaje i vjerovanja koja potiču iz predhrišćanskih vremena.
Smatralo se da će djeca rođena na Božić uvijek imati božiju zaštitu, da će im sudbina biti naklonjena, da će biti dobri ljudi, a za njih su se vezivale i još neke lijepe osobine – da su veoma nesebični, da su osobe na koje drugi mogu da se oslone, veoma nježni i da šire samo ljubav i dobrotu oko sebe.
Božić, praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista je jedan od važnijih kod Srba.
Dobar dio Srba će vam reći da je za njih "dok ne probaju lava, svinja kraljica životinja".
Pravoslavni Božić nije samo vjerski praznik. To je vrijeme kada se prepliću tradicija, vjerovanja i običaji. I u svim narodnim vjerovanjima, od Badnjaka do Božića, najvažniji je mir, ljubav i zajedništvo.
