
Stari Vojvođanski vaskršnji običaj: Djevojke se danas POLIVAJU HLADNOM VODOM, evo i zbog čega
Dok se ponedjeljak poslije Vaskrsa širom Srbije obilježava u krugu porodice, u nekim dijelovima Vojvodine ovaj dan proslavlja se malo drugačije.
Dok se ponedjeljak poslije Vaskrsa širom Srbije obilježava u krugu porodice, u nekim dijelovima Vojvodine ovaj dan proslavlja se malo drugačije.
Veliki petak jedan je od najvažnijih, a svakako najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru. Prema vjerovanju, obilježen je stradanjem Isusa Hrista, raspećem na Časni krst i stradanjem za spas svijeta.
Pravoslavni vjernici sutra obilježavaju Veliki četvrtak kao znak sjećanja na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika. Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike nedjelje kada je ustanovljena Sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
U srpskom narodu postoji mnoštvo vjerovanja koja su čvrsto ukorijenjena. Neka od njih tiču se poklanjanja, a posebno za vrijeme praznika. Naime, prema starim vjerovanjima, određene predmete ne valja poklanjati jer se smatra da to donosi bijedu i nesreću.
Gotovo da se ni uz šta u Srbiji ne vezuje toliko tradicije, običaja i rituala kao uz jedno vjenčanje. Srpski svadbeni običaji su brojni, neki su veoma stari i potiču još od naših čukunbaka i čukundeka, dok su neki potpuno modernizovani.
Kaže se 100 sela, 100 običaja. I nije bez razloga, jer nema ko se ne prenerazi svaki put kad vidi pokoji novi običaj za svadbe, sahrane, rođendane, rođenja.
U istoriji, amanet se koristio u kontekstu različitih tradicija u vezi sa naslijeđem, zakonima, i običajima. U muslimanskoj tradiciji, amanet je označavao povjerenje koje se poklanjalo nekome, najčešće u vezi sa imovinom, novcem ili važnim zadacima.
Tokom godina, na naše prostore su stizali i odomaćili se i praznični običaji iz drugih kultura.
Svake godine mijenja se modni trend u ukrašavanju novogodišnjih jelki, a ove godine popularna je jelka tamnijih tonova, svedeno ukrašavanje i mašne.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra se sjećaju Svete velikomučenice Jefimije, po legendi djevice nevjerovatne ljepote koja je živjela početkom 4. vijeka.
Luteranska crkva u Švedskoj traži da se zabrani običaj da mladu na vjenčanju do oltara prati otac.
Srpska pravoslavna crkva slavi sutra spomen na Mariju Magdalenu, u narodu poznatu kao Blaga ili Blažena Marija. Marija Magdalena u Žitijima svetih pominje se kao "mironosica ravnoapostolska". Rodom je iz iz gorskih predjela Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi svete mučenike Emilijana i Jakinta i danas važi običaj da svakoga treba da ugostite.
Praznik Svete Trojice proslavlja se tri dana i sva tri su u kalendaru označena crvenim slovom.
Moderno zapadno društvo je odavno odmaklo od većine običaja koji su se nekada davno poštovali. Pojedine je bilo potrebno odbaciti, a neki su jednostavno izgubili borbu sa modernim tokovima.
Otac Vladimir Zamahajev je jednom prilikom na Jutjubu objasnio na kojoj ruci se nosi brojanica i šta je zapravo brojanica.
Vaskrs ove godine slavimo u nedjelju, 5. maja i taj dan bi trebao da bude jedan od najradosnijih.
Pravoslavna hrišćanska praksa često se kosi sa starim običajima, sujeverjem i paganskim običajima i ritualima u našem društvu.
Prepodobni mučenici bili su Jovan i drugi, iz manastira Svetog Save Osvećenog kod Jerusalima. Ovaj manastir, je posećivao si sam Sveti Sava, prema vjerovanju, a darovan je i od nekoliko srpskih vladara. Prema narodnom vjerovanju jedan običaj treba obavezno na ovaj dan ispoštovati.
Običaj nazdravljanja je prilično star i vodi porijeklo iz paganskih vremena, kada se dizala čaša (tj. pehar sa vinom ili pivom) koji je bio posvećen bogovima.