Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u subotu proslavljaju Petrovdan, praznik koji je posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svetog sveštenomučenika Timoteja Bruskog.
Kao i mnogi drugi praznici i Petrovdanske poklade sa sobom nose brojne običaje.
Silazak Svetog duha na apostole, jedan od tri najveća hrišćanska praznika koji se u srpskom narodu češće naziva Duhovi ili Trojica, obilježen je crvenim slovom u crkvenom kalendaru. Vjerovanja kažu da bi na ovaj praznik svi trebalo da budu posebno oprezni, da se ne bi ogriješili i time navukli bijedu i nesreću na vrat.
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Duhovske zadušnice, poznate i kao ljetnje zadušnice, dan posvećen upokojenim precima. Običaj je da se ode u crkvu i na groblje i upale svijeće za preminule članove porodice. Uz paljenje svijeća, trebalo bi izgovoriti molitvu za spas duše pokojnika.
U nekim situacijama je granica između pristojnosti i degutantnosti vrlo tanka - baš kao što je u ovoj sa vjenčanja, o kojoj trenutno debatuje veliki deo internet javnosti.
Narukvica za zglob na nozi više su od lijepih ukrasa koji zveckaju oko vaših stopala. Njihova priča seže hiljadama godina unazad i odraz je istorije, vjerovanja i samoizražavanja u različitim kulturama.
Nedavno se emitovala serija "Nečista krv, grijeh predaka" koja je pratila događaje koji su se dešavali prije onih, dobro poznatih, u romanu Bore Stankovića, dakle prije "Nečiste krvi". Kroz brojne patnje prikazan je težak položaj žena, a običaj koji je bio najstrašniji i najjeziviji za svaku mladu ženu je snohačenje.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svete mučenike Timoteja i Mavru.
Sutra obilježavamo Đurđevdan, jednu od najčešćih slava kod Srba, za koju važe brojni običaji, a jedan je poseban i "obavlja" se noć uoči ovog praznika.
Danas se proslavlja Prvi maj, poznat i kao Međunarodni praznik rada. Nekada je bio dan snažnih radničkih protesta i borbe za radnička prava, ali danas se u mnogim krajevima svijeta obilježava u opuštenijem duhu.
Dok se ponedjeljak poslije Vaskrsa širom Srbije obilježava u krugu porodice, u nekim dijelovima Vojvodine ovaj dan proslavlja se malo drugačije.
Veliki petak jedan je od najvažnijih, a svakako najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru. Prema vjerovanju, obilježen je stradanjem Isusa Hrista, raspećem na Časni krst i stradanjem za spas svijeta.
Pravoslavni vjernici sutra obilježavaju Veliki četvrtak kao znak sjećanja na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika. Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike nedjelje kada je ustanovljena Sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
U srpskom narodu postoji mnoštvo vjerovanja koja su čvrsto ukorijenjena. Neka od njih tiču se poklanjanja, a posebno za vrijeme praznika. Naime, prema starim vjerovanjima, određene predmete ne valja poklanjati jer se smatra da to donosi bijedu i nesreću.
Gotovo da se ni uz šta u Srbiji ne vezuje toliko tradicije, običaja i rituala kao uz jedno vjenčanje. Srpski svadbeni običaji su brojni, neki su veoma stari i potiču još od naših čukunbaka i čukundeka, dok su neki potpuno modernizovani.
Kaže se 100 sela, 100 običaja. I nije bez razloga, jer nema ko se ne prenerazi svaki put kad vidi pokoji novi običaj za svadbe, sahrane, rođendane, rođenja.
U istoriji, amanet se koristio u kontekstu različitih tradicija u vezi sa naslijeđem, zakonima, i običajima. U muslimanskoj tradiciji, amanet je označavao povjerenje koje se poklanjalo nekome, najčešće u vezi sa imovinom, novcem ili važnim zadacima.
Tokom godina, na naše prostore su stizali i odomaćili se i praznični običaji iz drugih kultura.
Svake godine mijenja se modni trend u ukrašavanju novogodišnjih jelki, a ove godine popularna je jelka tamnijih tonova, svedeno ukrašavanje i mašne.
