Međunarodni praznik rada, najčešće nas asocira na uranak, ranojutarnji izlet u prirodu, uz obavezan doručak na travi, koji se nerijetko pretvara u cjelodnevno roštiljanje i druženje.
Prvi ponedjeljak poslije Vaskršnjih praznika, u narodu poznat kao Pobusani ponedjeljak, Mali Uskrs ili Uskrs za mrtve jeste dan kad se obavezno izlazi na groblje.
Trapave sedmice predstavljaju periode bez posta nakon velikih praznika. Ipak, Svijetla ili Vaskršnja nedjelja, od Vaskršnjeg ponedjeljka do Tomine nedjelje, daleko je više od toga jer, pored razrješenja od posta, donosi mogućnost svakodnevnog pričešća i najradosnije dane u godini.
Vjernici danas proslavljaju treći dan Uskrsa odnosno Vaskrsni utorak. U kalendaru Srpske pravoslavne crkve obilježen je crvenim slovom, u narodu je poznatiji kao "Svijetli utorak" a vjeruje se da je baš ovaj utorak najsrećniji u godini.
Svetli, Vaskršnji utorak je drugi dan po Vaskrsu, kada se nastavlja proslavljanje najvećeg hrišćanskog praznika, kako u crkvenim bogosluženjima, tako i u domovima pravoslavnih vjernika.
Vaskršnjim ponedjeljkom započinje takozvana Svijetla nedjelja, koja se smatra produžetkom Vaskrsa.
Prvog ponedjeljka poslije Vaskrsa obilježava se praznik poznat u narodu kao Pobusani ponedjeljak.
Ceca Ražnatović i njena porodica strogo poštuju tradiciju i običaje za velike praznike, pa se tako zna šta sve treba da se uradi u njihovoj kući za Uskrs.
Vaskrs je jedan od najvećih praznika u hrišćanskom kalendaru, a kao i svaki praznik, prate ga brojni običaji. Kod nas su prve asocijacije farbana jaja, vaskršnje zeke i pilići, ali širom svijeta postoje i veoma neobični načini obilježavanja ovog praznika.
Kad stignu vaskršnji dani, ne dolazi samo praznik - dolazi pamćenje, kolektivno, duboko, naslijeđeno kroz vijekove. Dolazi vrijeme da se sjetimo da jaje nije samo ukras, već zavjet. Da Vaskrs nije samo dan, već most - između smrti i života, tuge i radosti, tame i svjetlosti.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, a uz njega se, osim vjerskih običaja, vezuju i brojna narodna vjerovanja.
Sutra je Velika subota, drugi dan velike žalosti i posljednji dan Velikog posta. Prema vjerovanju, Isus Hrist ju je proveo u Adu, podzemlju, pa se obilježava u tišini i molitvi.
U noći između Velikog četvrtka i Velikog petka, Hrista su mučili i bičevali. Pontije Pilat je predao Isusa Judejima, rekavši da ne može da ga osudi, jer nije našao nikakve krivice, i da je taj čovjek nevin.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra obeležavaju Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanstvu. Na ovaj praznik sećamo se stradanja Isusa Hrista, njegovog raspeća na časni krst i žrtvovanja za spasenje čovječanstva.
Pravoslavni vjernici obilježavaju sutra Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.
Običaji pred Vaskrs su veoma važni za vjernike, jer se njima simbolično iskupljujemo za Isusovo veliko stradanje.
Danas se obilježava Velika srijeda, još jedan u nizu dana koji najavljuju najveći hrišćanski praznik, koje se slavi u nedjelju 20. aprila.
Sutra se obilježava Velika srijeda, još jedan u nizu dana koji najavljuju najveći hrišćanski praznik, koje se slavi u nedjelju 20. aprila. Kakvi se običaji vezuju za sutrašnji dan?
Vaskrs je praznik nade, obnove i svjetlosti – trenutak kada se priroda budi, a srce ispunjava toplinom i verom u novi početak.
Vjernici Srpske pravoslavne crkve sutra proslavljaju Cveti, dan kad je Isus Hristos ušao u Sveti grad Jerusalim. Ovaj praznik ima zanimljivu simboliku i predstavlja nastavak obilježavanja uskršnjih praznika koji su otpočeli na Lazarevu subotu.