Dok proljeće uveliko boji pejzaže, vjernici i poštovaoci tradicije pripremaju se za jedan od najradosnijih praznika – Svetog Georgija, u narodu poznatijeg kao Đurđevdan.
Blažena Matrona Moskovska jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, a njen praznik obilježava se 2. maja. Vjernici joj se obraćaju u trenucima nevolje, bolesti i životnih iskušenja, vjerujući u njeno snažno zastupništvo pred Bogom.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas obilježavaju dan Svetih mučenica Agapije, Hionije i Irine.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici 24. aprila obilježavaju dan posvećen Sveti Antipa Pergamski, sveštenomučeniku i episkopu iz prvih vijekova hrišćanstva, koji je zbog svoje vjere stradao u antičkom gradu Pergamu.
Četvrti dan nakon Vaskrsa naziva se Zeleni četvrtak i kao svi dani tokom Svijetle nedjelje praćen je brojnim običajima.
Uskrs nije samo jedan dan u kalendaru; on je početak perioda koji u pravoslavnoj tradiciji traje mnogo duže nego što većina nas misli.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Vaskršnji ponedjeljak, drugi dan Vaskrsa. Ovaj praznik u narodu je nazvan Svetli ponedjeljak.
Drugi dan Uskrsa, poznat kao Vaskršnji ili Svijetli ponedjeljak, u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom.
Vaskrs je praznik bogat tradicijom, ali pored poznatih običaja kao što su farbanje jaja i porodično okupljanje, u pojedinim krajevima njeguju se i manje poznate, pomalo neobične prakse koje se prenose s koljena na koljeno.
Današnji dan, Vaskrs, obiluje mnoštvom prelijepih običaja koji simbolizuju zdravlje i uspjeh cijele porodice. Uskrs je najradosniji praznik.
Pravoslavni vjernici danas proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik – Vaskrs.
Pravoslavni vjernici sutra slave Vaskrs, najveći praznik u hrišćanstvu koji Srpska pravoslavna crkva naziva praznikom nad praznicima. U našem narodu postoji veliki broj običaja koji prate ovaj dan, a kako postoje oni koji, prema vjerovanju, donose zdravlje i prosperitet, tako postoje stvari koje nikako ne bi trebalo raditi na ovaj dan.
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Niste još obojili jaja? Ne brinite, ima još vremena, jer običaji o Vaskrsu nisu tako "rigorozni", kao oni božićni, nemju strogo određene vremenske termine i nisu, što bi se reklo, "uklesani u kamenu".
Velika srijeda, koja nas uvodi u samu završnicu Velike, odnosno Stradalne nedjelje, jedan je od onih dana kada se ritam svakodnevice gotovo neprimjetno usporava. Nema buke, nema slavlja – samo tišina, molitva i sjećanje na događaje koji su zauvijek promjenili hrišćanstvo.
Neke priče koje ne zastarevaju, iako se više ne praktikuju onako kako su se nekada prenosile s koljena na koljeno.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Blagovijesti.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Blagovesti, dan kada se hrišćani podsjećaju dolaska arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vijest da će roditi Sina Božjeg, Isusa Hrista, Mesiju i spasitelja svijeta i čovečanstva.
Šesta nedjelja posta naziva se i Cvjetna nedjelja posta. U ovoj nedjelji se više nego ikad pripremamo za Vaskrs - praktikuje se umjeren post, beremo cvijeće i vrbove grančice, čistimo i kitimo kuću za Vrbicu.
Lazareva subota, u narodu poznata i kao Vrbica, jedan je od praznika koji zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj tradiciji.
