Danas se poštuju stari običaji na Đurđevdan koji, prema narodnom vjerovanju, određuju sudbinu domaćinstva za cijelu godinu.
Na Đurđevdan, posebno ako se slavi kao krsna slava, jutarnji obrok ima simboliku i povezan je s narodnim običajima. Evo šta se tradicionalno prvo jede ujutru:
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Đurđevdan, jedan od najznačajnijih i najljepših praznika u srpskoj, romskoj i širem balkanskom narodnom predanju koji je ujedno i krsna slava u mnogim domaćinstvima. Praznik Svetog Đorđa obilježava dolazak proljeća, buđenje prirode, zaštitu stoke i ljudi, i nosi bogat splet običaja, vjerovanja i rituala i hrišćanskih i predhrišćanskih.
Krsna slava je jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih običaja kod pravoslavnih Srba.
Đurđevdan (6. maj) je jedan od najljepših narodnih praznika na Balkanu – bogat simbolikom, starim običajima i proslavama koje slave proljeće, plodnost, zdravlje i život.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici 5. maja obilježavaju dan posvećen prepodobnom Teodoru Sikeotu, svetitelju za kog se vjeruje da je imao posebnu moć da pomaže ljudima u borbi protiv bolesti, muka i zlih sila.
Đurđevdan za naš narod oduvijek predstavlja mnogo više od crvenog slova u kalendaru. To je onaj predivni, magični trenutak kada zima konačno predaje štafetu proleću i kada se priroda budi u punom sjaju. Kako se priroda obnavlja, tako se i u našim domovima budi želja za novom, svježom energijom i pročišćenjem prostora od svega onoga što nas je tokom zime opterećivalo.
Dok proljeće uveliko boji pejzaže, vjernici i poštovaoci tradicije pripremaju se za jedan od najradosnijih praznika – Svetog Georgija, u narodu poznatijeg kao Đurđevdan.
Blažena Matrona Moskovska jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, a njen praznik obilježava se 2. maja. Vjernici joj se obraćaju u trenucima nevolje, bolesti i životnih iskušenja, vjerujući u njeno snažno zastupništvo pred Bogom.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas obilježavaju dan Svetih mučenica Agapije, Hionije i Irine.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici 24. aprila obilježavaju dan posvećen Sveti Antipa Pergamski, sveštenomučeniku i episkopu iz prvih vijekova hrišćanstva, koji je zbog svoje vjere stradao u antičkom gradu Pergamu.
Četvrti dan nakon Vaskrsa naziva se Zeleni četvrtak i kao svi dani tokom Svijetle nedjelje praćen je brojnim običajima.
Uskrs nije samo jedan dan u kalendaru; on je početak perioda koji u pravoslavnoj tradiciji traje mnogo duže nego što većina nas misli.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Vaskršnji ponedjeljak, drugi dan Vaskrsa. Ovaj praznik u narodu je nazvan Svetli ponedjeljak.
Drugi dan Uskrsa, poznat kao Vaskršnji ili Svijetli ponedjeljak, u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom.
Vaskrs je praznik bogat tradicijom, ali pored poznatih običaja kao što su farbanje jaja i porodično okupljanje, u pojedinim krajevima njeguju se i manje poznate, pomalo neobične prakse koje se prenose s koljena na koljeno.
Današnji dan, Vaskrs, obiluje mnoštvom prelijepih običaja koji simbolizuju zdravlje i uspjeh cijele porodice. Uskrs je najradosniji praznik.
Pravoslavni vjernici danas proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik – Vaskrs.
Pravoslavni vjernici sutra slave Vaskrs, najveći praznik u hrišćanstvu koji Srpska pravoslavna crkva naziva praznikom nad praznicima. U našem narodu postoji veliki broj običaja koji prate ovaj dan, a kako postoje oni koji, prema vjerovanju, donose zdravlje i prosperitet, tako postoje stvari koje nikako ne bi trebalo raditi na ovaj dan.
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
