Viki Miljković se kritički osvrnula na nove generacije koje, prema njenom mišljenju, ne polažu dovoljno na obrazovanje.
Učenici iz Estonije već godinama ostvaruju zavidne rezultate na PISA testiranjima kojima se ispituje sposobnost primjene naučenog znanja u svakodnevnom životu. Sudeći prema posljednjem istraživanju o kvalifikovanosti odraslih u toj zemlji, reforme obrazovanog sistema u toj zemlji dale su dobre rezultate.
Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je Srni da ovogodišnji budžet resornog ministarstva zajedno sa institucijama obrazovanja i kulture u njegovoj nadležnosti iznosi 375.546.300 KM, te da je za oko 40 miliona KM veći od prošlogodišnjeg.
Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević izjavio je da je ministarstvo koje predvodi u prošloj godini realizovalo više od 90 odsto zacrtanog programa.
Prema Indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke, Bosna i Hercegovina je rangirana na 58. mjestu, na listi od 157 zemalja svijeta, tako da i po ovom kriterijumu kaska za komšijama.
U Republici Srpskoj će se paralelno raditi na reformi predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog vaspitanja i obrazovanja, što će pratiti određene izmjene zakonskih regulativa kako bi sve bilo primjenjivo od početka septembra, odnosno nove školske godine, izjavila je ministar prosvjete i kulture Srpske Natalija Trivić.
Ugovor između njemačke razvojne banke KfW i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana namijenjen finasiranju projekata iz oblasti srednjeg stručnog obrazovanja potpisan je u Podgorici.
U Srpskoj bi ubuduće mladima moglo biti ponuđeno oko 95 zanimanja za koja mogu da se školuju u srednjoj školi, umjesto sadašnjih 113 zanimanja.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske smatra da su veoma korisni objavljeni rezultati PISA testiranja jer mogu da posluže kao putokaz za unapređenje obrazovnog sistema, rekla je Srni ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić.
Javnost u BiH šokirali su nedavno objavljeni rezultati PISA testiranja koje je provedeno 2018. godine i na kojem je BiH zauzela 62. mjesto, što znači da su naša djeca funkcionalno nepismena. Ovo je ozbiljan problem koji zahtijeva, što je stajalište struke, sveobuhvatan pristup.
Ne tako davno pogledali smo se u ogledalo i rekli da nam stanje u visokom obrazovanju nije dobro i da se nešto mora mijenjati, radi budućnosti naše djece. Povod za to je bila analiza koju je za tematsku sjednicu Vlade uradilo ministarstvo za visoko obrazovanje u RS.
Društvo koje ne može da se odluči da li cijeni ili ne cijeni znanje, sistem koji školuje nedovoljno dobre nastavnike, porodice koje stavljaju ocjene ispred znanja svoje djece, obrazovanje koje više pažnje posvećuje teoriji, nego praksi i razmišljanju, i teško se mijenja.
Nakon javnog “rata” koji su vodili gradski odbori Ujedinjene Srpske i DEMOS oko fotelje direktora OŠ „Branko Radičević“ u Banjaluci, ministarka prosvjete i kulture Natalija Trivić tvrdi kako nije upoznata da se politika miješa u obrazovanje.
I najmanja podrška društva osobama sa invaliditetom može da bude vjetar u leđa. To potvrđuje i primjer slijepe djevojke iz Doboja Nataše Arsenović, koja je upisala Medicinski fakultet.
Da li djeca u školi nauče išta bitno i korisno? Šta znače petice u đačkoj knjižici? Odgovore na ova pitanja, i to jasne, egzaktne i međunarodno priznate, dobićemo za tačno 6 dana.
Nema smisla raditi na povećanju plata zaposlenima u prosvjeti i izjednačavanju koeficijenata s drugim budžetskim korisnicima, a istovremeno nekima smanjivati radno vrijeme, a time i plate.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da je u Republici Srpskoj neophodna sveobuhvatna reforma obrazovanja i donošenje novog zakona o visokom obrazovanju.
Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević izjavio je danas u Istočnom Sarajevu da će se koncept reforme visokog obrazovanja zasnivati na tri principa – internacionalizacija, modernizacija i racionalizacija.
Šveđani namjeravaju da iz škole izbace svu istoriju stariju od 18. vijeka i da se učenici koncentrišu na Holokaust, Hitlera, Drugi svjetski rat i postmoderni period s kraja 20 vijeka.
U proteklih sedam godina na Zapadnom Balkanu otvoreno više od 700.000 novih radnih mjesta, ali su samo na 4,3 odsto tih radnih mjesta zaposleni ljudi mlađi od 24 godine.
