Iako mu je to u početku bio samo hobi, Nikola Matić iz Dračeva kod Čapljine prvi je pčelar u Hercegovini koji se počeo baviti proizvodnjom pčelinjeg otrova, a uvidjevši koliko je to unosan posao, i drugi su krenuli njegovim stopama.
Dvadesetosmogodišnji Kosta Šumar iz Pala nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivredu proizvodnju ima ozbiljne planove koje se odnose na vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime bi postao prvi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH da se ovim bavi.
Med je namirnica koja vraća snagu i jača psihu, naravno, ali samo ako je pravi.
Sakupljanjem pčelinjeg otrova bavi se tek nekoliko pčelara u regionu. Sulejman Jakupović iz Kozaruše kod Kozarca je jako uspješan u tome, što govori i činjenica da godinama izvozi ovaj skupi i traženi proizvod u Sjedinjene Američke Države.
Pčelarstvo i proizvodnja meda je sve više rašireno u Potkozarju, a među pčelarima je sve više mladih koji u ovoj djelatnosti vide poslovnu perspektivu.
Svake godine ukloni i do 200 košnica iz kuća ili industrijskih objekata, a svaka košnica sadrži oko 40.000 pčela. Nakon što ih ukloni David L. Glover iz Tenesija, koji vodi službu spasavanja, uklanjanja i premještanja pčela i insekata iz neželjenog područja, daje ih neprofitnim organizacijama koje ih potom upotrebljavaju u svojim programima ili ih on sam prebaci u prazne košnice, piše Index.
Ljubiša Stakić (40) iz Prijedora je među malobrojnim pčelarima koji su registrovali svoje pčelinjake te puni 18 godina radnog staža u ovoj djelatnosti.
Ilija Lazić (71), penzioner iz Gornjeg Dragaljevca kod Bijeljine, uspješno se bavi pčelarstvom od 2006. godine. U voćnjaku pored porodične kuće, gdje je smješten njegov pčelinjak, trenutno se nalazi 65 košnica. Ilija kaže da je zabilježeno neznatno uginuće pčela tokom zime, ali je zadovoljan trenutnim stanjem u svom pčelinjaku.