U pojedinim ambulantama porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka privremeno se smanjuje broj radnih dana, a ovaj režim rada će biti na snazi najkasnije do 1. septembra, saopšteno je iz ove ustanove.
U Njemačkoj je buknula žestoka rasprava o radnom vremenu.
Njemačka vladajuća koalicija priprema velike promjene na tržištu rada, a centralni dio reforme odnosi se na novi Z Plan izaziva snažne reakcije sindikata i radničkih organizacija koje upozoravaju na moguće smanjenje radničkih prava akon o radnom vremenu.
Za vrijeme prvomajskih praznika, 1. i 2. maja 2026. godine, JZU “Dom zdravlja” u Banjaluci radiće prema prazničnom rasporedu.
U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, 1. i 2. maj (petak i subota) su neradni dani povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada, dok je 9. maj (subota) neradni dan povodom obilježavanja republičkog praznika – Dana pobjede nad fašizmom.
Trgovine, kafići i drugi objekti koji obavljaju zanatsku i uslužnu djelatnost u Banjaluci od danas imaju novo radno vrijeme.
Od 1. aprila na području Banjaluke mijenja se radno vrijeme trgovina, kafića, te svih drugih objekata koji obavljaju zanatsku i uslužnu djelatnost.
Cvjećare na području grada, kao i specijalizovane trgovine za kućne ljubimce 8. marta moći će da rade duže u odnosu na propisano radno vrijeme i to od 8 do 21 čas, naveli su iz Gradske uprave Banjaluka.
Sindikati u Njemačkoj digli su glas protiv planova vlade da izmijeni, pa čak i potpuno ukine Zakon o radnom vremenu.
Baš kao i prethodnih godina, ugostiteljski objekti, osim onih u stambenim zgradama, od 15. decembra ove do 31. januara 2026. godine mogu raditi duže u odnosu na propisano radno vrijeme.
Grčki poslanici izglasali su zakon kojim je uvedena mogućnost 13-časovnog radnog dana u privatnom sektoru, što su sindikati i ljevica osudili kao “pravi Srednji vijek”.
Diskusije o kraćoj radnoj nedjelji, koje se već testiraju u nekim dijelovima Evrope, nailaze na snažan otpor u Bugarskoj, a ideji o skraćivanju radne nedjelje na četiri dana snažno se protive organizacije poslodavaca, javlja danas agencija BTA.
Protivnici uvođenja neradne nedjelje u Republici Srpskoj tvrde da bi ona dovela do pada prometa i smanjenja zarada, naročito u trgovini, te eventualnog otpuštanja radnika, ali primjeri iz zemalja regiona pokazuju da se potrošačke navike brzo prilagode, a prometi preraspodijele na dane u sedmici kada su prodajni objekti otvoreni.
Malo posla, puno novca? Moguće je! Prema finansijskim stručnjacima, postoje poslovi sa skraćenim radnim vremenom koji zarađuju i do 80.000 evra godišnje.
Od 1. januara 2026. godine, Slovenija će omogućiti kraći radni vijek za zaposlene starije od 58 godina ili one sa najmanje 35 godina radnog staža.
O povlasticama poput kraćeg radnog vremena, koje će dobiti zaposleni na izmaku radnog vijeka u Sloveniji, radnici u Republici Srpskoj mogu samo da sanjaju jer je domaća ekonomija i dalje dominantno oslonjena na rad, a ne na znanje i moderne tehnologije.
Grčka je prošle godine izazvala međunarodnu kontroverzu kada je postala prva zemlja EU koja je uvela šestodnevnu radnu nedjelju.
Vlada Republike Slovenije najavila je promjene u organizaciji radnog vremena koje bi mogle iz temelja da promijene model zaposlenja brojnih radnika koji su pred penzijom.
Od 1. januara 2026. godine u Sloveniji će djelimično stupiti na snagu novi zakon koji omogućava zaposlenima koji se približavaju penziji da smanje svoje radno vrijeme, uz niz drugih promjena na tržištu rada.
Ekstremne vrućine i dugotrajna suša prijete i zalihama hrane i cijenama, ali i zdravlju radnika na otvorenom. Dok usjevi propadaju, mnogi rade po nesnosnim temperaturama bez jasne zakonske zaštite. Preporuke postoje, ali nisu obavezne, a posljedice sve vidljivije.
