SVAKI TREĆI AUSTRIJANAC VIŠE NE RADI 40 SATI NEDJELJNO Rekordan broj zaposlenih bira kraće radno vrijeme

Stopa zaposlenih sa nepunim radnim vremenom u Austriji dostigla je rekordan nivo. Broj zaposlenih koji ne rade puno radno vrijeme povećan je za 57.200, objavio je u petak austrijski Državni zavod za statistiku „Statistik Austria“.

Podaci pokazuju da je ukupna zaposlenost ostala nepromenjena i u drugom tromjesečju ove godine, kao i da je u Austriji u proseku bilo zaposleno nešto manje od 4,5 miliona ljudi.

To znači da je ukupan broj zaposlenih bio praktično isti kao i prethodne godine, prema analizi Statističkog zavoda Austrije.

Na prvi pogled, zadovoljavajuće. Ali samo na prvi pogled, jer ekonomski stručnjaci tvrde da se iza ovog naizgled stabilnog rezultata krije „opasna zamka“.

Trend se nastavlja

– Dok se broj radnika sa nepunim radnim vremenom povećao za 57.200, broj zaposlenih sa punim radnim vremenom smanjio se za 57.400. To znači da se trend rada sa nepunim radnim vremenom nastavlja, nakon pada u 2025. godini – rekla je generalna direktorka Zavoda „Statistik Austria“ Manuela Lenk.

Kao rezultat toga, kako je objasnila Lenk, ugovoreno standardno radno vrijeme smanjeno je u drugom tromjesečju ove godine za 0,2 sata u poređenju sa drugim tromjesečjem 2025. godine. To znači, kako je rekla direktorka austrijskog Statističkog zavoda, da je u Austriji ponovo dostignut rekordni nivo rada sa nepunim radnim vremenom iz 2024. godine.

Tačnije, gotovo 1,45 miliona zaposlenih u Austriji sada radi manje od 40 sati nedjeljno. Za razliku od njih, približno 3,05 miliona ljudi radi puno radno vrijeme.

Rezultat toga je rast udela zaposlenih sa nepunim radnim vremenom na 32,1 odsto, odnosno za 1,3 procentna poena.

Sa gotovo 32 odsto, Austrija je druga u Evropskoj uniji, odmah iza Holandije, gde 44,1 odsto zaposlenih ne radi puno radno vrijeme. Slijede Njemačka sa 31,6 odsto, Danska sa 28,2 odsto i Belgija sa 26,3 odsto.

Za poređenje, prosjek ovog trenda u svih 27 država članica EU iznosi „samo“ 18,9 odsto.

Na drugom kraju liste nalaze se zemlje EU u kojima rad sa nepunim radnim vremenom praktično gotovo da ne postoji u svakodnevnom radnom životu. To su Bugarska sa 2,1 odsto, Rumunija sa 2,5 odsto i Hrvatska sa 4,3 odsto.

Kako je pokazao izveštaj Statističkog zavoda Austrije, žene znatno češće rade nepuno radno vrijeme, prvenstveno zbog obaveza brige o djeci, porodici i starijima.

Žene čine 51,1 odsto svih zaposlenih koji rade skraćeno radno vrijeme. Prije 20 godina taj procenat bio je nešto manji od 41 odsto.

– Nedovoljno razvijena ponuda usluga za zbrinjavanje djece i starijih osoba predstavlja posebnu prepreku za žene – naglasila je rukovoditeljka za socijalna pitanja u Bečkoj radničkoj komori Ines Stilling.

Trenutno gotovo 347.000 muškaraca radi nepuno radno vrijeme. Njihov udeo iznosi 14,8 odsto, što je više nego dvostruko u odnosu na 2006. godinu, kada je iznosio 6,6 odsto. To je ujedno i najviši nivo u posljednje dvije decenije.

Iz svega navedenog očigledno je da je Austrijankama i Austrijancima 40 sati rada nedjeljno previše.

Bonus video