Sokočanka Jovanka Arabinja (71), nadaleko poznata pletilja i vezilja sa Romanije, isplela je i izvezla na desetine raznih odjevnih predmeta, a sugrađani je pamte i po saradnji sa poznatim modnim kreatorom Džordžom Stajlerom.
Vilerov goblen, takođe poznat i kao Obisonov goblen, vrsta je ručno izrađenog tapiserijskog tkanja koje je nastalo u Francuskoj u 17. vijeku.
Prevarićete se ako samo i pomislite da je vez arhaična vještina kojom su suvereno vladale neke ranije generacije mama, tetaka, ujni, strini, baka i prabaka, koja je za nove generacije dosadna ili nesavladiva.
Priglavak, nazuvice, naratak, pape, patofne, terluci... Različita podneblja, različiti nazivi za istu stvar.
Trebalo je vremena da se za njih pročuje, a danas su toliko popularne da ih mnoge djevojčice obavezno nose na rođendanima, u šetnju, u obdaništu.
Iako rođena sa stopostotnim invaliditetom, mlada Nikolina Miličević iz Ljubuškog na životne izazove odgovara radom.
Srpski opanak obišao je sve kontinente, prešao put preko Prokletija i Albanije, preživjevši sve bure i oluje na brdovitom Balkanu.
U Višegradskoj kući danas je otvorena izložba ručnih radova i suvenira koje su pripremile korisnice Doma za lica sa invaliditetom.
Banjalučka kreativna scena može se pohvaliti brojnim umjetnicima i kreativcima, koji, unoseći dio svoje duše i mnogo ljubavi, stvaraju neobična djela od sasvim običnih materijala, kao što su kesice za čaj ili papir.
Priča Mire Čavlović Jalić počela je zahvaljujući jednoj Makedonki, čiji je otac bio opančar i koja je došla u grad na Vrbasu da uči izradu opanaka.
Da bi promovisala domaću kulturnu baštinu, rukotvorine, a prije svega plavi vez, Dragana Pranjić okupila je kreativne žene oko rukotvorine i osnovala udruženje.
Banjalučko Udruženje “Draganasgarden” pokrenulo je projekat “Protiv kovida ručnim radom”, kako bi na jedinstven način obilježili vrijeme korona virusa koje je pogodilo cijeli svijet.
Кolo srpskih sestara “Blaga Marija” iz Orahovljana kod Mrkonjić Grada organizovalo je petu izložbu ručnih radova “Zmijanjska pokrstica” čiji je osnovni cilj očuvanje materijalnog nasljeđa mrkonjićkog, ribničkog i šipovačkog kraja kao i promocija turističke ponude ovoga kraja.
Trebinjska služba hitne pomoći je u posljednjih mjesec dana izgledala drugačije. Hodnike i sobu za osoblje krasili su nakiti koje je ručno napravila Radmila Jokišić, medicinska sestra koja već tri decenije radi u ovoj službi.
Nada Kesić (67) iz Prijedora decenijama se bavi izradom ručnih radova, ali vjerno čuva i rukotvorine svoje majke i bake.