Iako je ušla u 86. godinu života baka Mare Trogrančić iz Božića kod Fojnica još je aktivna.
Vanilija, čokolada, jagoda, pa razno egzotično voće, karamel... To su najčešći ukusi sladoleda koji se mogu pronaći.
U ugljevičkim selima počela berba ranih sorti šljiva.
Ovogodišnji rod šljive biće ispod prosjeka. To ujedno znači da će proizvođači rakije imati problem, ali i da će cijena ovog pića biti veća.
Da li će ova. sasvim neprepoznatljiva, dvogodišnja sadnica šljive uspjeti da se izbori od napasnika koji su je potpuno zarobili, pitaju se voćari kojima nije jasno o čemu se zapravo radi.
U podrumu Milenka Čekića, u potkozarskom selu Grbavci je pet hiljada litara rakije, najviše šljivovice. Najstarija je ispečena prije četrdeset godina pa čak i pola vijeka. Najviše rakije čuva u drvenim buradima. Jedno ga posebno podsjeća na djeda Jovu koji je bure, pred Drugi svjetski rat, puno rakije, zakopao i pobjegao u Kozaru.
Na području gradiškog Potkozarja, poznatog po velikim zasadima šljive, prvi put poslije nekoliko godina, ovo voće je dobro rodilo.
Prognozirane niže temperature vazduha, uz mogućnost pojave mraza, ne bi trebalo da pričine veće štete u voćnjacima.
U Loparama je održan sastanak majevičkih voćara, koji se uglavnom bave proizvodnjom šljive.
Dolaskom jeseni, potekle su prve kapi šljivovice iz rakijskih kazana u okolini Gradiške, području poznatom po voćarskoj proizvodnji.
Berba rane sorte šljive na Majevici je završena i oko 200 tona prve klase isporučeno je u Evropsku uniju. Ovih dana bere se i konzumna plava šljiva, sorte čačanka ljepotica.
U Hrvatskoj su poljoprivredna zemljišta zapuštena, tek se rijetki odlučuju za proizvodnju koja bilježi veliki pad, pa nije dovoljna za podmirenje domaćih potreba.
Bivši ministar bezbjednosti i poslanik SDS u Parlamentarnoj skupštini BiH Dragan Mektić koji često na društvenim mrežama objavljuje fotografije sa svog porodičnog imanja u Prnjavoru, danas se pohvalio kako će uskoro imati dobre rakije od šljive.
Srpska šljiva ima veliki potencijal i može biti konkurentna na tržištu Bliskog istoka, a neke od prednosti su bescarinski uvoz, simbolični PDV od pet odsto, kao i mogućnost direktnog kontakta proizvođača sa distributerima.
Izvoznici šljive iz Republike Srpske i FBiH udruženi u Asocijaciju “BH šljiva”, u velikom su problemu kada je u pitanju izvoz šljive na tržište Evropske unije.
Suvo i toplo vrijeme pogodovalo je razvoju biljnih bolesti i štetočina, a nije pošteđeno ni voće. Plodovi šljive ovog proljeća izloženi su napadu šljivine ose, koja prinos pojedinih sorti, naročito ranih, može da smanji za 90 odsto. Suzbijaju se redovnom obradom zemljišta i prskanjem insekticidima.
Na Majevici i u podmajevičkom kraju počela je berba konzumne plave šljive, sorte čačanska ljepotica.