Fakultet, fabrika, fudbal, fotografija, farba, formula, figura, fontana... Odmah ste primjetili da sve ove riječi počinju istom slovom, ali nijedna nije srpska riječ.
Srpski jezik pun je arhaičnih riječi i izraza čija značenja oslikavaju davna vremena i ponekad jezive običaje karakteristične za period proveden pod Turcima.
Kineskinja Ičen Jovanović, koja je zbog ljubavi prema Nemanji preselila iz Kine u Šumadiju, postala je itekako poznata svima u Srbiji, naročito jer nerijetko podijeli zanimljive momente iz njihovih života sa svojim pratiocima.
Vječita dilema koja muči mnoge jeste kako se nešto pravilno piše.
Gotovo da nema čovjeka sa teritorije naše zemlje koji ne zna da je jedna riječ iz srpskog jezika ušla u sve ostale svjetske jezike.
Internetom kruži snimak simpatičnog Amerikanca koji je postao viralan zahvaljujući duhovitom i iskrenom prepričavanju svojih dogodovština dok je učio srpski jezik.
Nakon što je Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona podržala izmjene Ustava HNK, Srbi su prije četiri godine zvanično postali konstitutivan narod u tom kantonu, ali srpska djeca u Mostaru i okolini i dalje nemaju priliku da uče svoj maternji jezik i izučavaju nacionalnu grupu predmeta.
Da li ste se ikada zapitali kako strancima zvuči srpski jezik? Naša zemlja je prepuna turista, što ste sigurno primijetili, pa se postavlja pitanje šta oni “čuju” dok obilaze najpoznatije atrakcije.
Srpski jezik je bogat izrazima koji odražavaju i način razmišljanja. Pojedine riječi su toliko specifične, da ih je gotovo nemoguće prevesti na strane jezike bez dugog objašnjavanja.
Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se danas, 21. februara, širom svijeta.
Srpski narod ima dva arhetipska roditelja – maternji jezik i otadžbinu, a sadašnje generacije dužne su da tu neraskidivu vezu jačaju i da je predaju narednim pokoljenjima, izjavila je predsjednik Udruženja lektora Republike Srpske Aleksandra Savić.
U svakodnevnom govoru često čujemo riječi ili fraze koje nas, iz nekog razloga, iritiraju. Bilo da je riječ o prečestoj upotrebi modernih anglicizama, nepotrebnom ponavljanju istih izraza ili frazama koje zvuče prenapadno, ove riječi mogu da izazovu osjećaj nelagodnosti.
Poznato je da skandinavski jezici obiluju složenicama, pa stoga nije ni čudo da obaraju rekorde u najdužim riječima.
Srbi su izglasali najčudniju srpsku riječ.
Na društvenim mrežama je, kao i prošle godine, jedna Instagram stranica organizovala anketu koja za cilj ima da izabere najljepšu staru srpsku riječ.
Jedan od izraza koji je postao dio svakodnevnog govora, ali kao nagovještaj drugima da se nešto lijepo dogodilo, jeste upravo i čuveno: "Kaži dragička!", a onda u ishićenju čekamo, bez ikakvog dogovora, da osoba kojoj govorimo skoro identično odgovori, pogodili ste - "Dragička!".
Dok starije generacije pamte koliko je važno pravilno se izražavati, mlađe radije biraju da koriste riječi i izraze iz stranih jezika. Srpski jezik se neprekidno mijenja, a činjenica je da se mnogima ne dopada što je usvojio riječi koje ranije nisu postojale. Nakon najljepše srpske riječi, došao je red i na najružniju.
Skoro da nema čovjeka sa teritorije Srbije koji ne zna da je jedna riječ iz srpskog jezika ušla u sve ostale svjetske jezike.
Na Instagram stranici "Dnevna doza pravopisa" korisnici biraju najljepšu srpsku riječ.
Srpski jezik je bogat i raznolik, treba ga čuvati i njegovati. Ima svoje posebnosti i ljepotu, ali i mnoge riječi koje „lome jezik“.