Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se danas, 21. februara, širom svijeta.
Srpski narod ima dva arhetipska roditelja – maternji jezik i otadžbinu, a sadašnje generacije dužne su da tu neraskidivu vezu jačaju i da je predaju narednim pokoljenjima, izjavila je predsjednik Udruženja lektora Republike Srpske Aleksandra Savić.
U svakodnevnom govoru često čujemo riječi ili fraze koje nas, iz nekog razloga, iritiraju. Bilo da je riječ o prečestoj upotrebi modernih anglicizama, nepotrebnom ponavljanju istih izraza ili frazama koje zvuče prenapadno, ove riječi mogu da izazovu osjećaj nelagodnosti.
Poznato je da skandinavski jezici obiluju složenicama, pa stoga nije ni čudo da obaraju rekorde u najdužim riječima.
Srbi su izglasali najčudniju srpsku riječ.
Na društvenim mrežama je, kao i prošle godine, jedna Instagram stranica organizovala anketu koja za cilj ima da izabere najljepšu staru srpsku riječ.
Jedan od izraza koji je postao dio svakodnevnog govora, ali kao nagovještaj drugima da se nešto lijepo dogodilo, jeste upravo i čuveno: "Kaži dragička!", a onda u ishićenju čekamo, bez ikakvog dogovora, da osoba kojoj govorimo skoro identično odgovori, pogodili ste - "Dragička!".
Dok starije generacije pamte koliko je važno pravilno se izražavati, mlađe radije biraju da koriste riječi i izraze iz stranih jezika. Srpski jezik se neprekidno mijenja, a činjenica je da se mnogima ne dopada što je usvojio riječi koje ranije nisu postojale. Nakon najljepše srpske riječi, došao je red i na najružniju.
Skoro da nema čovjeka sa teritorije Srbije koji ne zna da je jedna riječ iz srpskog jezika ušla u sve ostale svjetske jezike.
Na Instagram stranici "Dnevna doza pravopisa" korisnici biraju najljepšu srpsku riječ.
Srpski jezik je bogat i raznolik, treba ga čuvati i njegovati. Ima svoje posebnosti i ljepotu, ali i mnoge riječi koje „lome jezik“.
Dobro je poznato da je zbog viševjekovne vladavine Turaka na ovim prostorima, srpski jezik prepun turcizama. To su riječi preuzete iz turskog jezika i posebno su karakteristične za jezike naroda koji su bili pod vlašću Osmanskog carstva – grčki, bugarski, makedonski, jermenski, naravno, srpski.
Tuđice su sastavni dio srpskog, najzastupljeniji su svakako turcizmi i anglicizmi, međutim, manje je poznato da u svakodnevnom govoru koristimo i neke albanske riječi.
Samo "jedno pitanjce" uspjelo je da zbuni mnoge ljude. Naizgled jednostavno, ali pravopisno nikome nije jasno šta je zapravo bilo rješenje.
Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović izjavio je juče da bi podržao da srpski bude službeni jezik, jer je 2007. godine učinjena, kako je rekao, nepravda, kao i da bi naglasio da bi podržao inicijativu da srpski jezik bude prepoznat kao službeni u Ustavu Crne Gore.
Da li ste se nekad zapitali kako bi zvučao srpski jezik bez turcizama?
Postoji zakonska i ustavna mogućnost da se u nekim osnovnim školama u Mostaru uvede srpski jezik, izjavio je danas zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević.
Iako je o debljini knjiga nepopularno govoriti, jedna će svoj izgled uskoro korigovati. Pravopis srpskog jezika doživjeće reforme i biti barem upola kraći.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik donirao je učenicima u Glamoču udžbenike za predmete srpski jezik, istorija i geografija, rekao je načelnik ove opštine Nebojša Radivojša.
Srpski jezik je bogat i raznolik, treba ga čuvati i njegovati. Ima svoje posebnosti i ljepotu, ali i mnoge riječi koje "lome jezik".
