
IZ FRANCUSKE U SRPSKE ŠTALE Miroslav uvezao rijetku rasu goveda i napravio isplativ porodični posao
Miroslav Kiš, ratar i stočar iz Verušića kod Subotice, jedan je od poljoprivrednika koji se ističu upornošću, uspjehom i potpunom posvećenošću poslu.

Miroslav Kiš, ratar i stočar iz Verušića kod Subotice, jedan je od poljoprivrednika koji se ističu upornošću, uspjehom i potpunom posvećenošću poslu.

Darko Marković odbacio je "američki san“. Inžinjer elektrotehnike, koji je u Americi radio u struci, vratio se svojim korijenima u Srpsku.

Francuska se bori da obuzda porast broja slučajeva virusnog oboljenja nodularnog dermatitisa kod stoke, a novo žarište otkriveno je blizu granice sa Španijom.

Finalista Zvezda Granda Sidik Šabanović vodi neobičan život između bine i farme, a sada je konačno otkrio kako izgleda njegov život u Visokom.

Ispod moševačkih Rudina kod Maglaja smjestilo se imanje porodice Brkić. Tu je velika kuća u kojoj žive Mirel (38) i Armelina (35), njihovo troje djece Sadin, Emina i Demirela, kao i Mirelovi roditelji.

Mladić Samin Muslimović (15) vrijedan je i čestit momak koji voli selo, poljoprivredu i stočarstvo, a svakodnevno održava krave, ovce, konja, poljoprivredne mašine.

U srcu Pešterske visoravni, živi porodica Kurtagić, vlasnici najvećeg stada ovaca na Balkanu, koje broji više od 1500 grla za koje su dobili najviše državno priznanje u oblasti poljoprivrede.

Domaći uzgajivači izvezli su lani svinje, konje, magarce, živinu i druge žive životinje vrijedne oko 2,2 miliona KM, što je duplo manje nego godinu ranije.

Život u planini nije lak. Ali, Božica nikad nije ni razmišljala o tome da napusti Ozren.

Veoma teška situacija i ovog ljeta pogodila je vrijedne i selu vijerne stočare koji decenijama od svog napornog rada žive na Pešterskoj visoravni. Nezapamćena suša im je zavrnula slavine pa nemaju čime da napoje stoku, ali i spalila livade tako da ni sijena neće biti dovoljno za zimu. Podaci sa terena ukazuju da je ovogodišnja sezona pašarenja izuzetno loša. Proljeće je počelo neuobičajeno dugom sušom nakon čega je uslijedio kraći kišni period, a početkom ljeta ponovo je uslijedila suša koja traje do danas. Ovo je dovelo do vrlo slabog prvog otkosa sijena, dok je ljetnja suša gotovo onemogućila rast nove trave za drugi otkos.

Praznike i slave koji su počeli juče, a nastavljaju se u sljedećoj sedmici građani će u svojim domovima proslaviti daleko skromnije nego što je to bilo prije epidemije korona virusa.

Selo Tutnjevac kod Ugljevika poznato je kao voćarski kraj. Pored tradicionalne proizvodnje šljive, porodica Gligorević posvetila se i stočarstvu.

Milica Đorđević iz sela Bratiševac, nedaleko od Babušnice, odlučila je da ostane na svom imanju i radi posao neobičan za današnju omladinu, uzgaja ovce.

Na području opštine Lopare stočarstvom se ozbiljnije bavi 70-ak domaćinstava, od čega njih 20 ima veće farme.

Na padinama Grmeča, u selu Šurkovac, gdje je nekada živjelo više od 500 stanovnika, povratničku čast čuva Mirko Pandža koji je obnovio porodično imanje, izgradio seoski put i posvetio se proizvodnji ovčijeg i kozijeg mesa, mlijeka i sira te meda i kokošijih jaja.

Stočari iz BiH koji su prije tri sedmice od vlasti zatražili uvođenje specifične carine na uvoz svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa porijeklom iz EU, ogorčeni su što, ni do danas, iz Savjeta ministara nisu dobili nikakav odgovor.

Dobro kaže ona naša stara izreka, obećanje ludom radovanje…

Neđo Dvizac, porijeklom iz Gornjeg Ribnika, koji se godinama bavio trgovinom, perspektivu je sada prepoznao u stočarstvu. On je u Zalužanima, na površini od 30 dunuma, izgradio farmu koka nosilica, ovaca, krava, konja i drugih životinja. Napušteni dio ovog naselja Neđo je oplemenio, vratio život, pokrenuo značajnu proizvodnju i zaposlio troje mještana.

Da bi se bara Tišina kod Šamca spasla od propadanja i da ne bi doživjela sudbinu mnogo poznatije Bardače, neophodneo je očuvati vlažne pašnjake u tom području.

U Republici Srpskoj uskoro bi trebalo da budu formirani reprocentri u govedarstvu, u kojima bi se uzgajala kvalitetna rasna grla za potrebe domaćih farmi.