STIŽU I IZ TANZANIJE I NEPALA Strani radnici “trbuhom za kruhom” dolaze u Semberiju
Sve je više stranih radnika koji iz raznih zemalja svijeta, mahom afričkih, dolaze u Bosnu i Hercegovinu kako bi radili poslove koji vape za radnom snagom.
Sve je više stranih radnika koji iz raznih zemalja svijeta, mahom afričkih, dolaze u Bosnu i Hercegovinu kako bi radili poslove koji vape za radnom snagom.
U Republici Srpskoj zaključno sa julom izdata je ukupno 1.461 radna dozvola stranim državljanima, od čega je 1.237 dozvola za novo zapošljavanje, rečeno je Srni u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Od subote, juna na snagu je stupila treća faza njemačkog zakona čiji je cilj privlačenje strane stručne radne snage koja donosi brojne pogodnosti i za građane zapadnog Balkana. Prije svega dvostruko veću kvotu radnika koji će se moći lakše zaposliti u Njemačkoj.
U Republici Srpskoj radi nešto više od 900 stranih radnika, zvanični su podaci. Najviše u Banjaluci, što se može i primjetiti. Ima ih na različitim gradilištima, a rade i kao perači prozora. Naši radnici, u želji za boljim životom, pakuju se put Evrope.
Dok veliki broj radnika iz Republike Srpske odlazi u inostranstvo da radi, u Srpskoj je za prvih pet mjeseci ove godine dozvolu za rad dobilo 929 stranaca, među kojima, osim državljana Srbije i Nepala, ima radnika iz Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije.
Prvi podaci o broju osiguranika na Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje pokazuje nove rekordne vrijednosti u posljednje tri decenije. U aprilu je broj zaposlenih premašio 1.69 miliona i u odnosu na prethodnu godinu povećan je za oko 52 hiljade, oko 3 odsto.
U Republici Srpskoj evidentan je nedostatak radne snage, posebno u sektorima građevinarstva, poljoprivrede i ugostiteljstva i turizma.
Tuzlanski kanton važi kao jedan od najvećih privrednih bazena u BiH, a u toj regiji poslovni ambijent je prilično izazovan te poslodavci kao najveće probleme navode nedostatak radne snage, inflaciju, fiskalne i parafiskalne namete, smanjenu potrošnju i kupovnu moć.
Uvezeni strani radnici u BiH, kojih je iz godine u godinu sve više na našim prostorima, ne daju potreban kvalitet privredi BiH.
Stranim radnicima je tokom prošle godine izdato više od 50.000 radnih dozvola, među kojima najviše ljudima iz Rusije, objavio je na svom sajtu Savez samostalnih sindikata Srbije pozivajući se na podatke Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u narednoj godini iznosi 6.073, od kojih se na FBiH odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Brčko distrikt 378.
Jedna firma iz Laktaša, u nedostatku domaćeg kadra, već godinu dana zapošljava radnike iz daleke Indije. Radnici kažu da su zadovoljni primanjima i uslovima rada.
U BiH radi na hiljade stranih državljana. I najčešće dolaze iz dalekih zemalja.
U Bosni i Hercegovini trenutno je približno 3.500 izdatih radnih dozvola za strane državljane, a kada se uzme u obzir da je prema Zakonu o strancima BiH u određenim slučajevima dozvoljen boravak strancu u svrhu rada bez radne dozvole, broj stranih radnika u BiH je i veći, potvrđeno je iz Agencija za zapošljavanje UNIDAD.
Za prvih šest mjeseci ove godine u Srpskoj je izdato 1.236 radnih dozvola za strance. Duplo više nego u istom periodu lani, kada je taj broj bio 593.
Nakon Srbije, najviše stranih radnika u Srpsku dolazi iz Turske, potom iz Bangladeša, i to prvenstveno zbog posla na građevini.
Zbog masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH, oči mnogih ovdašnjih poslodavaca uprte su u stranu radnu snagu bez koje, kako upozoravaju, u skorijoj budućnosti teško da će moći opstati.
Poslodavci u Republici Srpskoj će u 2023. godini moći da zaposle 1.400 stranih državljana jer je toliki broj dozvola odobrila Vlada Srpske.
U Srpskoj će se u idućoj godini moći zaposliti 1.400 stranih državljana i osoba bez državljanstva.
Već je poznato da zbog nedostatka radne snage, koje je prouzrokovano masovnim odlaskom našeg stanovništva u inostranstvo, Bosni i Hercegovini fali radnika, najviše u građevinskom sektoru.