Nedostatak domaće radne snage posljednjih godina natjerao je poslodavce širom Republike Srpske da angažuju radnike iz trećih zemalja.
Za njemačku mesnu industriju sve se više vrbuje radna snaga iz trećih zemalja – uz visoke naknade za posredovanje. Ti ljudi, visoko zaduženi, u Njemačkoj žive i rade pod teškim uslovima, pokazalo je istraživanje ARD-a.
Stižu nova pravila za strane radnike u Hrvatskoj. Izmjene Zakona o strancima Vlada je uputila u Sabor.
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je juče izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca, čime se uvode efikasnije procedure i jasnija pravila u ovoj oblasti.
Iako je zapošljavanje stranih radnika u Bosni i Hercegovini relativno nov trend, podaci pokazuju da se sve više njih nakon početnog angažmana odlučuje za ostanak u našoj zemlji. U posljednje vrijeme sve je prisutniji i trend spajanja porodica.
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini trenutno radi nešto više od 7.000 stranih radnika, a među najtraženijim zanimanjima su konobari, kuvari, čistači, tesari, te armirači, zidari i stolari, potvrdili su iz Agencije za zapošljavanje UNIDAD.
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7.427, od čega se na FBiH odnosi 4.500, a za Republiku Srpsku 2.000.
Od 2024. godine Njemačka dozvoljava ulazak do 25.000 nekvalifikovanih radnika godišnje na kratkotrajni rad od nekoliko mjeseci.
Strani radnici su posljednjih godina postali važan dio tržišta rada u Hrvatskoj, posebno u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu i komunalnim uslugama.
Hrvatska Vlada uputila je u parlamentarnu proceduru izmjene Zakona o strancima kojima se kao uslov radnicima za ostanak u zemlji postavlja obavezno učenje i polaganje ispita iz hrvatskog jezika.
Nedostatak domaće radne snage, posebno u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, doveo je do sve izraženijeg zapošljavanja stranih radnika u Bosni i Hercegovini.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović, govoreći juče o izdavanju radnih dozvola za strane radnike, iznio je podatke prema kojima je izdano ukupno 170.000 dozvola od čega čak 30.000 za državljane Bosne i Hercegovine
Savjet ministara odobrio je 7.427 radnih dozvola za strance u 2026. godini.
Rumunska vlada odlučila je da će u narednoj godini izdati maksimalno 90.000 dozvola za strane radnike, što je za 10.000 manje nego 2025, prenose danas lokalni mediji.
Hrvatska grupa "Inicijativa za bolju Hrvatsku" (ZBH) održala je danas u Zagrebu na trgu Bana Jelačića protest protiv, kako navode, uvoza stranih radnika, uz poruku da im je cilj "dobrobit naroda".
Strani radnici u Srpskoj i cijeloj BiH sve su vidljiviji i popunjavaju praznine na tržištu rada. Naši, put pod noge, za boljom platom i uslovima.
Protokol, koji olakšava dovođenje stranih radnika u BiH, nedavno potpisan u Sarajevu, izazvao je oštre reakcije pojedinih sindikata.
U samom centru Zagreba osvanuo je novi set trojezičnih plakata sa porukom: "Želiš da radiš u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik!". Poruka je ispisana na hrvatskom, filipinskom i nepalskom jeziku, što je odmah izazvalo buru reakcija u javnosti.
Učešće stranih radnika u BiH, prema ukupnom broju zaposlenih prošle godine, iznosilo je 0,7 odsto, što je neznatno više u odnosu na prethodne godine, ali i dalje predstavlja vrlo nizak udio, podaci su Godišnjeg izvještaja o realizaciji kvota radnih dozvola.
Zdravstveni stručnjaci ističu da radnici iz azijskih, afričkih i južnoameričkih zemalja sve više dolaze u Hrvatsku, gdje su bolesti poput tuberkuloze, hepatitisa i tifusa i dalje široko rasprostranjene.
