Savjet ministara odobrio je 7.427 radnih dozvola za strance u 2026. godini.
Rumunska vlada odlučila je da će u narednoj godini izdati maksimalno 90.000 dozvola za strane radnike, što je za 10.000 manje nego 2025, prenose danas lokalni mediji.
Hrvatska grupa "Inicijativa za bolju Hrvatsku" (ZBH) održala je danas u Zagrebu na trgu Bana Jelačića protest protiv, kako navode, uvoza stranih radnika, uz poruku da im je cilj "dobrobit naroda".
Strani radnici u Srpskoj i cijeloj BiH sve su vidljiviji i popunjavaju praznine na tržištu rada. Naši, put pod noge, za boljom platom i uslovima.
Protokol, koji olakšava dovođenje stranih radnika u BiH, nedavno potpisan u Sarajevu, izazvao je oštre reakcije pojedinih sindikata.
U samom centru Zagreba osvanuo je novi set trojezičnih plakata sa porukom: "Želiš da radiš u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik!". Poruka je ispisana na hrvatskom, filipinskom i nepalskom jeziku, što je odmah izazvalo buru reakcija u javnosti.
Učešće stranih radnika u BiH, prema ukupnom broju zaposlenih prošle godine, iznosilo je 0,7 odsto, što je neznatno više u odnosu na prethodne godine, ali i dalje predstavlja vrlo nizak udio, podaci su Godišnjeg izvještaja o realizaciji kvota radnih dozvola.
Zdravstveni stručnjaci ističu da radnici iz azijskih, afričkih i južnoameričkih zemalja sve više dolaze u Hrvatsku, gdje su bolesti poput tuberkuloze, hepatitisa i tifusa i dalje široko rasprostranjene.
Rahim Abdur, vozač taksija iz Bangladeša, zadobio je dva teška udarca šakom u lice u Zabrebu. Rahim je brutalno napadnut i ovo nije prvi napad na strane radnike u Hrvatskoj.
U Bosni i Hercegovini lani je izdato 5.798 važećih radnih dozvola stranim državljanima, što predstavlja 56 odsto od ukupne kvote za zapošljavanje stranaca.
Dolaze iz raznih dijelova svijeta i kod nas danas dostavljaju hranu, peru prozore, prave kifle. Strani radnici su nekada uglavnom bili angažovani na građevini, ali proširio se dijapazon poslova koje rade.
Pitanje stranih radnika i migranata u Hrvatskoj postalo je jedna od najkontroverznijih tema u društvu. Kako raste broj radnika iz trećih zemalja poput Nepala, Filipina, Indije i Bangladeša, tako raste i nezadovoljstvo dijela domaćeg stanovništva, a rasprava postaje posebno žestoka nakon što se u javnom prostoru pojave vijesti iz crne hronike povezane sa stranim radnicima ili migrantima.
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7.229, od čega se na Federaciju BiH odnosi 4.490 radnih dozvola, Republiku Srpsku 2.000, a Brčko distrikt 739, rečeno je Srni iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Da u Republici Srpskoj iz godine u godinu postoji potreba za stranim radnicima, te da strani radnici postaju realnost domaćeg tržišta govore i sami podaci, gdje je za ovu godinu planirano da se dovede 2.000 radnika.
Ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić istakao je da će bez obzira na izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca prednost uvijek imati domaći radnici, ali kako se ovim izmjenama olakšava ono što je realnost.
Sve je više stranih radnika koji iz raznih zemalja svijeta, mahom afričkih, dolaze u Bosnu i Hercegovinu kako bi radili poslove koji vape za radnom snagom.
U Republici Srpskoj zaključno sa julom izdata je ukupno 1.461 radna dozvola stranim državljanima, od čega je 1.237 dozvola za novo zapošljavanje, rečeno je Srni u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Od subote, juna na snagu je stupila treća faza njemačkog zakona čiji je cilj privlačenje strane stručne radne snage koja donosi brojne pogodnosti i za građane zapadnog Balkana. Prije svega dvostruko veću kvotu radnika koji će se moći lakše zaposliti u Njemačkoj.
U Republici Srpskoj radi nešto više od 900 stranih radnika, zvanični su podaci. Najviše u Banjaluci, što se može i primjetiti. Ima ih na različitim gradilištima, a rade i kao perači prozora. Naši radnici, u želji za boljim životom, pakuju se put Evrope.
Dok veliki broj radnika iz Republike Srpske odlazi u inostranstvo da radi, u Srpskoj je za prvih pet mjeseci ove godine dozvolu za rad dobilo 929 stranaca, među kojima, osim državljana Srbije i Nepala, ima radnika iz Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije.
