
Koja imena su NAJPOPULARNIJA u Banjaluci: Dječaci čuvaju tradiciju, a djevojčice moderna vremena
Aurelija, Ina, Miona, Arija, Uma, Vilip, Zoe, Roko, Jug neka su od neobičnijih imena koja su ove godine upisana u matičnu knjigu rođenih u Banjaluci.
Aurelija, Ina, Miona, Arija, Uma, Vilip, Zoe, Roko, Jug neka su od neobičnijih imena koja su ove godine upisana u matičnu knjigu rođenih u Banjaluci.
U slavu gusala u postojbini Filipa Višnjića duborezac Dušan Stevanović i guslar Vukan Đuka napravili su gusle za Ginisa, najveće na svijetu, visoke čak tri metra. Međutim, zbog finansijskih poteškoća nisu uspjeli da ih prijave za slavnu knjigu rekorda.
Za ličku kapu postoji vjerovanje da je amajlija, koja čuva i štiti onoga ko je nosi, kao i da nosi duh srpskog naroda. Sa glave se skidala samo onda kada se iskazivalo poštovanje. Kod srpskog naroda je prisutna još od Kosovskog boja.
Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić ocijenila je da je proglašenje Mokre Gore za jedno od najboljih turističkih sela na svijetu pokazatelj da je riječ o izuzetnoj ruralnoj destinaciji sa potencijalom za unapređenje seoskog turizma.
U Banjaluci je održana 17. Smotra kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina, manifestacije koja doprinosi očuvanju njihove kulture, tradicije i običaja, kao i uspostavljanju saradnje između Banjaluke i drugih država.
Ekonomski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu obilježio je danas 69 godina postojanja i 28 godina rada u Republici Srpskoj promocijom 61 diplomiranog ekonomiste i pet magistara, mastera ekonomije.
Šarene deke ukrašene cvjetnim aranžmanima, neobičnim ornamentima jarkih boja ili pak divljim životinjama afričkog safarija nekada su bila obavezni i omiljeni dekorativni detalji svake dnevne ili spavaće sobe. Neki ljudi ih još uvijek čuvaju i rado koriste, a ona sama po sebi donose duh starih vremena i minulih dana, ali vjerujemo da svako ima barem jednu ovakvu.
Izložbama slika, promocijom knjiga, sajmom hrane i pića, sportskim takmičenjima i drugim programima, u Gradiški je nastavljena viševijekovna tradicija „Gradiške jeseni“.
Na Sportsko-rekreativnom centru "Jezero" u opštini Vlasenica danas je održana tradicionalna "Kotlićijada", u kojoj su učestvovale 23 ekipe iz Zvornika i grada domaćina.
Najuspješnijim bankarskim kolektivima u BiH sinoć su u Sarajevu uručena tradicionalna bankarska priznanja "Zlatni BAM", koja već 19. godinu, na osnovu godišnjih izvještaja nezavisnih revizora, dodjeljuje Finansijsko-poslovni magazin "Banke i Biznis u BiH".
Manifestacija "Dan tradicije" održana je danas u Beogradu paralelno sa obilježavanjem Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji se proslavlja u srpskoj prijestonici, cijeloj Srbiji, Republici Srpskoj i u dijaspori.
"Velika je vjerovatnoća da skoro nijedna žena ili djevojčica koja je rođena na Balkanu nije bila lišena iskustva da joj se roditelji obrate sa "sine" i pored toga što je kćerka.
Iz najmlađe lokalne zajednice u Srpskoj, iz opštine Stanari, stiže nam priča o dimnjačaru Radomiru Stevanoviću. Radomir je oživio zanat koji skoro izumire i uživa u njemu.
Paljenjem petrovskih lila na Romaniji je večeras počelo obilježavanje praznika Petrovdana koji se vijekovima svetkuje u pravoslavnim domaćinstvima u ovom kraju.
Vjerovatno da bi stranci koji prvi put prisustvuju srpskoj svadbi bili začuđeni kada mladoženja uzme pušku i krene da gađa jabuku, dok za nas svadbeno veselje ne bi moglo da prođe bez toga. Ipak, ovo je samo dio tradicije koja je neuporedivo bolja u odnosu na bizarne običaje koji postoje širom svijeta.
Banjaluka je proteklog vikenda bila domaćin manifestacije „Banjalučki etno dani“ koja je okupila oko 400 učesnika, ali i privukla veliki broj posjetilaca.
Manifestacijom "Kozara etno festival" koja je sinoć održana u Donjoj Pisakavici otvoreni su "Banjlučki etno dani".
Nedeljko Krelec iz Rumenke kod Novog Sada pobjednik je tradicionalne manifestacije "Vojvođanska kosidba" koja je održana u Bačkom Dobrom Polju u opštini Vrbas.
Suveniri kao dio kulturnog nasljeđa su u funkciji turističkog proizvoda i uvijek su lokalnog karaktera, a pored autentičnosti, prepoznatljivosti, etnografskih motiva, morali bi da budu na tom lokalitetu i proizvedeni.
Jedna od najvećih srpskih slava, Đurđevdan, drugi put se proslavlja u doba epidemije korona virusa. Domaćini su ovog majskog jutra poranili kako bi prelomili kolač, a većina njih će i ove godine proslaviti samo u krugu porodice.