
Greške u vaspitanju djece: 7 navika koje roditelji moraju da promijene
Teško je poricati važnost discipline. Ipak, djeca stalno ispituju granice svojih roditelja. Kada je u pitanju disciplinovanje djece, nema brze popravke i nema magičnih riječi.

Teško je poricati važnost discipline. Ipak, djeca stalno ispituju granice svojih roditelja. Kada je u pitanju disciplinovanje djece, nema brze popravke i nema magičnih riječi.

Vaspitanje djece mijenja se iz generacije u generaciju, ali neke stare navike i pravila pristojnosti s vremenom su gotovo nestali.

Previše zaštitnički roditelji mogu negativno uticati na svoju djecu, a ove obrasce ponašanja važno je prepoznati na vrijeme.

Iako savršen roditelj ne postoji, najviše se ističu oni koji djecu uče empatiji, povjerenju, poštovanju i iskrenosti. Takvo vaspitanje ostavlja trajan uticaj i u odraslom dobu oblikuje način na koji gradimo odnose.

Djeca se možda neće sjećati tačnog datuma porodičnog putovanja, niti cipela koje su nosila u trećem razredu, ali rijetko zaboravljaju kakva je bila emocionalna atmosfera u njihovom domu.

Prije nekih tridesetak godina, standardna roditeljska prijetnja na Balkanu bila je svedena na jednu rečenicu: "Vidjećeš ti kad ti dođe otac."

Iako roditeljima 21. vijeka možda neće biti lako da nađu direktne Frojdove reference na forumima o roditeljstvu, psihološki principi ovog austrijskog doktora su duboko povezani u najprodavanijoj knjizi o roditeljstvu svih vremena.

Svaki roditelj želi svojoj djeci pružiti sve što im treba za sreću i uspjeh, ali gdje je granica između ljubavi i razmaženosti?

Neuspjeh je sastavni dio života, a mnogi roditelji vjeruju da će neuspjeh naštetiti njihovoj djeci.

Djeca nekada mogu da razumiju stvari za koje su odraslima potrebne godine, a stručnjaci su pojasnili koje životne lekcije odrasli mogu naučiti od djece.

Pjevačica Goga Sekulić otvoreno je govorila o svom privatnom životu, ističući drastičnu razliku između vremena u kojem je ona odrastala i današnjice.

Biti roditelj jedan je od najtežih poslova na svijetu, ali ponekad ga, i to u najboljoj namjeri, sami sebi dodatno otežamo.

Uprkos roditeljskim strahovima, istraživanja pokazuju da su djeca daleko otpornija nego što pretpostavljamo.

Koliko često vjerujemo da sve radimo kako treba – da volimo, brinemo i da se trudimo najbolje što možemo – pa ipak osećamo da nešto nije u redu? Sjećanja iz djetinjstva su izuzetno žilava. Ona ne pamte samo trenutke radosti, već najviše pamte rijječi i postupke koji su nekada boljeli. I taj bol ne dolazi od padova ili modrica, već od osjećaja da smo pogrešno shvaćeni, nečuti i neprihvaćeni.

Prilikom odgoja djece bitno je da kao roditelj nađete mjeru između dvije krajnosti, odnosno da ne budete previše popustljivi, kao ni pretjerano strogi.

Izvinjavanje je uvijek ispravan i pristojan postupak, ali dječiji psiholozi upozoravaju da prinudna izvinjenja nisu najbolji način za učenje empatije i popravljanje odnosa među djecom.

Kako uspješni ljudi upravljaju složenim problemima kada ne postoji vodič korak po korak?

Sa skorim povratkom djece u školske klupe, mnogi roditelji osjećaju potrebu da urade nešto više za njih, da organizuju dodatne instrukcije, upišu ih na još vannastavnih aktivnosti, a sve to proizlazi iz želje da djeca imaju što više prilika.

Dr Ranko Rajović upozorava da današnja djeca nemaju osjećaj za druge, a otkriva i šta je velikim dijelom dovelo do toga.

Tihi telefon. Rijetke posjete. Formalne praznične čestitke... Kada veza sa djecom postane iluzorna, pitamo se: zašto? Odgovor se često krije u onome što smo radili, ili nismo radili tokom godina.