Njemačko zanatstvo, kao i druge grane domaće privrede, pati od nedostatka radne snage. Zanatlije sada pokušavaju da privuku mlade ljude putem računarskih igara poput Majnkrafta, prenosi njemačka novinska agencija.
Središnje udruženje njemačkih zanatlija tvrdi da će samo u idućih pet godina oko 125.000 postojećih zanatskih preduzeća hitno tražiti nasljednike. Istovremeno, sve češće će oni koji su se odlučili za zanat ostvarivati podjednaku ili bolju zaradu od onih s fakultetskim diplomama.
Poslodavcima u Republici Srpskoj nedostaje oko 40.000 radnika od toga oko 20.000 zanatlija.
U najdeficitarnija zanimanja u čitavoj Evropi spadaju automehaničari i autolimari, a taj problem se znatno prožima i kroz srpsko tržište rada.
Zanatsko-preduzetnička komora regije Banjaluka uputila je juče inicijativu Vladi RS da izmijeni Zakon o porezu na dohodak i podigne prag kojim se definiše mali preduzetnik na 100.000 KM, jer će u suprotnom biti povećane cijene proizvoda i usluga domaćih zanatlija, što će se preliti na teret potrošača.
U Srbiji je, prema podacima "Infostuda", smanjen broj oglasa za posao u 2023. godini za šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, a najveća kriza pogodila je tržište IT sektora. Posmatrajući cjelokupno tržište rada, lani je objavljeno 71.715 oglasa za posao, a sektor IT doživio je pad u broju objavljenih pozicija za čak 50 odsto u odnosu na 2022. godinu.
Mi smo kolateralna šteta, poručuju zanatlije koje su ostale u čudu nakon što je Dom naroda Parlamenta BiH odbio izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim se prag za ulazak u PDV sistem podiže na 100.000 KM.
Ako želite da mali preduzetnici opstanu, što prije treba podići prag za ulazak u PDV sistem sa 50.000 KM na 100.000 KM.
Zanati u BiH su pali na leđa starih zanatlija, nerijetko i onih u penziji, dok se mladi ako se i odluče za neki od njih većinom otisnu u strane zemlje.
Zbog masovnog odlaska radnika iz BiH sve se češće govori o uvozu radne snage, i to uglavnom iz Azije. Neki sindikalci smatraju da će nam, nakon građevinaca, uskoro sa Istoka stići i kozmetičari, frizeri, spremačice i drugi radnici i radnice u oblasti usluga.
Radnici iz BiH masovno bježe u inostranstvo, i to najčešće zbog ponižavajuće malih plata i loših uslova rada.
Oko 30.000 prijekopotrebnih zanatlija, ljekara i medicinskih sestara i tehničara iz Sjeverne Makedonije i Albanije doći će od septembra da radi u Srbiju bez ikakvih dodatnih papira, radnih viza i posebnih dozvola.
Pored već postojećih linija finansijske podrške, ove godine će Ministarstvo privrede i preduzetništva RS prvi put podržati i privrednike koji do sada nisu bili obuhvaćeni subvencijama: mala preduzeća i samostalne preduzetnike i zanatlije.
Predstavnici Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka smatraju da će još jedno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj biti pogubno po realni sektor i da će brojne radnje biti zatvorene, a radnici ostati bez posla.
Angažovanje bravara, stolara, molera, električara, limara, zidara, tesara, keramičara, vodoinstalatera, ali i konobara, kuvara, njegovatelja, čistačica, fizičkih radnika, sezonaca za rad u voćnjacima, povrtnjacima, u poljoprivredi, potom vozača kamiona i drugih profila, postalo je gotovo nemoguća misija.
U prvom kvartalu ove godine u Sloveniji je izdato 4.886 radnih dozvola za građane Bosne i Hercegovine.
Zanatlije u BiH sada mogu zaštititi svoje proizvode od krađe intelektualnog vlasništva uz pomoć novog registra koji je pripremio Institut za intelektualno vlasništvo, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Po prvi put nam se vraćaju ljekari i medicinske sestre iz Njemačke, ali imamo ozbiljan problem i dalje sa zanatlijama, mehaničarima, elektičarima da se vrate. Hrvatska je počela da radi na tome da ih vrati, neki su im se smijali, ali ja nisam - rekao je predsjednik Aleksandar Vučić u jutarnjem programu na Pinku.
Ako ste ovih dana pokušali da dođete do majstora za mašinu, vodoinstalatera, električara, bili ste na mukama. Malo ih je, imaju mnogo posla, a to sve je otvorilo vrata prevarantima.
Trend masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH ne jenjava dok su, kad je riječ o odlivu visokokvalifikovane radne snage, u inostranstvu najtraženiji naši medicinari, pedagozi i IT stručnjaci.