Stanovnici Republike Srpske danas žive duže nego prije samo nekoliko godina. Međutim, iza tog naizgled ohrabrujućeg podatka krije se mnogo složenija demografska slika.
Evropljani žive sve duže, ali i jaz između regiona se produbljuje. U posljednjim decenijama prosječan životni vijek u Evropi značajno se povećao. To je rezultat ogromnog napretka medicine, ali i veće svijesti o zdravom načinu života.
Žene rođene u Bosni i Hercegovini tokom 2024. godine trebale bi doživjeti 81,1 godinu života, a muškarci 74,6 godina.
U svijetu u kojem se zdrav život često svodi na liste zabrana, rigorozne dijete i savršene rutine, sve više stručnjaka poručuje da ključ dugovječnosti ne leži u ekstremima, već u svakodnevnim, tihim promjenama koje prave ogromnu razliku.
Čovječanstvo ulazi u fazu u kojoj je realno očekivati novi veliki skok u dužini života - sve do 120 godina, smatra akademik Ruske akademije nauka Aleksandar Sergejev.
Istraživanja koja su sproveli akademici sa Viten Herdeke univerziteta u Njemačkoj pokazuju da pritisak zbog javnog života može da skrati životni vijek rok i pop zvijezda.
Kada djeca bjesne, odbijaju večeru ili neće da spavaju, mame često u šali kažu da im djeca skraćuju život za nekoliko godina. Međutim, nova istraživanja ukazuju da to možda i nije tako daleko od istine.
Iako genetika ima važnu ulogu, način života presudan je za dugovječnost. Ugledni kardiohirurg dr Džeremi London otkriva pet jednostavnih, ali naučno dokazanih navika koje mogu značajno produžiti životni vijek.
Iako je uobičajeno da mačke žive i do 15 godina, neke pasmine su posebno poznate po svojoj dugovječnosti.
Očekivani globalni životni vijek vratio se 2023. godine na nivo iz perioda prije pandemije virusa korona, pokazuje nova analiza.
Ako želite doživiti što duži život, postoji niz poznatih strategija: održavajte društvene veze, pijte kafu, budite aktivni, ne pušite, dovoljno spavajte te jedite orašaste plodove, voće i povrće. Međutim, novo istraživanje ukazuje na još jedan potencijalno bitan faktor - život što bliže morskoj obali, prenosi Science Alert.
Hipohondrima se najčešće govori da će ih njihova bespotrebna briga o zdravlju “otjerati u grob”. Ali, nova studija pokazuje sasvim drugačiji ishod – hipohondri žive duže.
Očekivano trajanje života u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosilo je 78,45 godina, za muškarce 75, a za žene 81 godina, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Očekivani životni vijek danas iznosi 79 godina, što je veliki napredak u odnosu na period od prije 100 godina kada su žene u prosjeku živjele do 60, a muškarci do 57 godina.
Osim što postaju nježniji, prema najnovijem istraživanju tate ćerki žive duže nego tate koje koji nemaju žensku djecu.
Jedno švedsko istraživanje se bavilo vezom između veličine stopala i dužine života.
Životni vijek je, prema naučnicima, prestao da se produžavam, barem u Evropi.
Prosječan životni vijek građana Srpske i FBiH je 76,1 godinu, dok je prosječan vremenski period korištenja starosne penzije je 17,43 godine.
Krvna grupa utiče na cjelokupno zdravlje, svaka ima svoje karakteristike i slabosti, ali jedna je najotpornija na bolesti.
Španci imaju najduži životni vijek na Starom Kontinentu. Prema podacima Evrostata, prosječno žive 84 godine, dok je prosječni životni vijek rođenih u Bosni i Hercegovini gotovo sedam godina kraći.
