Cijena zlata na tržištu porasla je za više od jedan odsto i premašila 4.700 dolara po unci u srijedu ujutro, nakon signala američkog predsjednika Donalda Trampa o skorom završetku rata s Iranom.
Cijene zlata i ostalih plemenitih metala nastavile su da padaju usljed sve većeg strahovanja od inflacije, povišenih cijena nafte i očekivanja o globalnom povećanju kamatnih stopa, jer sukob na Bliskom istoku ne pokazuje znake smirivanja.
Cijena zlata pala je danas za dva odsto na oko 4.570 dolara po unci i na putu je najvećeg nedjeljnog pada od 1983. godine.
Cijene zlata pale su na oko 5.010 dolara po unci, dok su trgovci oprezno procjenjivali aktuelne geopolitičke rizike pred niz odluka glavnih banaka o monetarnoj politici ove nedjelje.
Cijene zlata pale su pod pritiskom jačeg američkog dolara i zabrinutosti zbog viših kamatnih stopa, jer se rat na Bliskom istoku otegao drugu nedjelju, a cijene nafte skočile su prema 120 dolara po barelu.
Američka banka Džej Pi Morgan danas je podigla svoju dugoročnu prognozu cijene zlata na 4.500 dolara po unci.
+Muškarac u Kini dospio je u naslovne strane medija jer je uspio da izvadi zlato iz odbačenih SIM kartica.
Evropski berzanski indeksi su danas u plusu, a zlato je ponovo poraslo na više od 5.000 dolara za trojsku uncu, dok tržišta očekuju preliminarnu "fleš" procenu o inflaciji u evrozoni koja će biti objavljena u 11 sati, ali i nezvanične informacije kompanije ADP o zapošljavanju u Sjedinjenim Američkim Državama, najavljene za 14.15 časova.
Vrijednost zlata na berzi je nakon ogromnog pada krajem prošle sedmice dostigla najviši nivo volatilnosti od finansijske krize 2008. godine i tako je postala volatilnija od kriptovalute bitkoin.
Cijena zlata danas je prvi put u istoriji probila nivo od 5.000 dolara, čime je nastavljen trend rasta jer ulagači zbog geopolitičkih napetosti traže sigurnije utočište za svoj kapital.
Cijene zlata danas su porasle na rekordan nivo jer su preskočile granicu od 4.900 dolara po unci.
Goldman Saks podigao je svoju prognozu cijene zlata za kraj godine za više od 10 odsto, što odražava rastuću diverzifikaciju privatnog sektora u zlatne poluge uz već snažnu potražnju centralnih banaka i ETF-ova.
Evropski berzanski indeksi su danas, drugi dan zaredom u padu u padu nakon što je američki predsjednik Donald Tramp tokom vikenda najavio uvođenje dodatne carine od 10 odsto na uvoz robe iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, koja stupa na snagu 1. februara.
Zlato i srebro skočili su na rekordne nivoe, jer je intenzivirani pritisak predsjednika Donalda Trampa da stekne Grenland podstakao strahove od štetnog trgovinskog rata između Sjedinjenih Država i Evrope.
Geopolitičke napetosti oko Grenlanda u posljednjih nekoliko dana podigle su globalnu zabrinutost među investitorima, a zlato se ponovo pokazalo kao sigurna luka.
Cijene zlata i danas su pale, za jedan odsto, na oko 4.560 dolara po unci, jer je potražnja za sigurnim utočištima oslabila.
Venecuela je tokom prvih godina vlasti svrgnutog predsjednika Nikolasa Madura prebacila u Švajcarsku zlato u vrijednosti od gotovo 4,14 milijardi švajcarskih franaka (oko 5,20 milijardi dolara), pokazuju podaci carine.
Azijsko-pacifička tržišta su u petak trgovala u porastu, a nekoliko berzi u regionu je zatvoreno zbog praznika Božića, dok je cijena zlata nastavila svoj rast ove godine.
Najveći kapućino sa jestivim zlatom ponudio je jedan restoran u Sarajevu, a cijena ovog luksuznog napitka košta 100 maraka.
Cijena zlata je tokom trgovanja prvi put probila granicu od 4.400 dolara po unci, prije svega zbog očekivanja novih smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i eskalacije geopolitičkih tenzija.
